Da li znate da, izuzev originalne bube, starijih Poršea 911 te nekih egzotika, praktički svi auti imaju vodeno hlađenje, odnosno, drugim riječima, koriste rashladnu tekućinu tj antifriz. A osnovu ovakvog sustava čine s jedne strane pumpa rashladne tekućine i termostat, a s druge strane hladnjak, ili, kako se još često zove – kiler. Pumpu i termostat – to smo već riješili u drugim članicama, pa ćemo sad vidjeti čemu služi hladnjak, zašto se kvari i, prije svega, kakve probleme može prouzročiti kada je neispravan.
Sadržaj
Neispravan Hladnjak Motora – Simptomi
Pregrijavanje
Prvo i osnovno, kao što bi se i dalo pretpostaviti, ako je hladnjak motora neispravan, naš auto bi se mogao pregrijati. Jednostavno, vozimo se, a kazaljka temperature postepeno raste sve dok ne dođe u crveno, te, u konačnici, motor prokuha i izbaci rashladnu tekućinu na čep ekspanzione posude. Vjerojatno ne moram ni naglašavati koliko je ovo štetno i kako može dovesti do oštećenja brtve glave i sličnih skupih kvarova.
Visoka radna temperatura
Na istom tom tragu, ali ipak malo manje dramatično – naš auto bi mogao raditi na temperaturi znatno većoj nego inače. Primjerice, mogli bi primjetiti da kazaljka temperature motora ne stoji više na sredini, već na tri-četvrtine prema crvenom. I mada auto možda ne prokuhava, ovo je jasan znak da se ni ne hladi dovoljno.
Gubitak antifriza
Zatim, imamo gubitak rashladne tekućine, koji se može događati iz dva razloga. Prvi je već spomenuto prokuhavanje, pri kojem se događa da antifriz ‘iskipi’ is ekspanzione posude. Ovo, doduše, nije nešto što nam može lako promaknuti, ali, opet, nikad se ne zna. S druge strane, hladnjak može biti ispucan, pa da rashladna tekućina u manjoj ili većoj količini curi iz njega, naročito kada auto dođe na radnu temperaturu. Uglavnom, što god da je uzrok, mi ćemo morati stalno dolijevati rashladnu tekućinu.
Curenje antifriza
Potom, ako iz napuknutog hladnjak curi malo ozbiljnije, onda ćemo imati manje ili veće lokve antifriza ispod auta. Više o ovome ali i drugim tekućinama koje se mogu naći – ako je sve dobro – u autu, tj motoru, odnosno ispod auta ako nešto ne valja pogledajte u zasebnom videu na ovom kanalu.
Zamućena rashladna tekućina
I za kraj, hladnjak koji je u lošem stanju, pun prljavštine i mulja, bi mogao zamutiti rashladnu tekućinu. U tom slučaju ona više neće biti prozirno crvenkaste ili plavkaste boje – koja već da je – nego će biti mutna i smeđa. A mnogima bi u tom slučaju prva stvar koja padne na pamet mogla biti – puknuta brtva glave. No, stvari ne moraju biti tako katastrofične, pa ako imamo sreće, možda je samo do hladnjaka…
Kako radi rashladni sustav u autu?
E sada kada znamo što očekivati ako je hladnjak motora – kiler – neispravan, idemo na kratko objasniti kako rashladni sustav u autu radi.
Dakle, svaki motor – bilo da je benzinski ili dizelski – osim mehaničke energije za pokretanje automobila, stvara i popriličnu količinu topline, koju je potrebno nekako odvesti. A to je zadaća rashladnog sustava, koji održava temperaturu motora unutar određenih granica. I unatoč različitim varijantama i izvedbama, svi oni rade na istom principu.
Unutar motora, imamo pumpu rashladne tekućine tj pumpu vode, pomoću koje se stvara cirkulacija antifriza te na takav način hladi motor.
Dalje, imamo termostat, koji je zatvoren dok je motor hladan, a onda se otvori kada dosegne određenu temperaturu. Kada se to dogodi, vruća rashladna tekućina počne teći od motora prema hladnjaku, koji se nalazi na prednjoj strani motora. I dok rashladna tekućina prolazi kroz njega, hladi se, te se vraća nazad u motor. I tako u krug.
Uz to, imamo ventilator hladnjaka, koji se pali kada se auto kreće sporo – jer je tada protok zraka kroz hladnjak slab – ili kada temperatura motora postane previsoka. Također, imamo crijeva koja spajaju motor i hladnjak, te, kod skoro svih auta, mali kiler u kabini, koji služi za grijanje.
Uzroci kvara hladnjaka motora
OK, to je valjda dosta teorije. Nego, ajmo mi sada vidjeti zašto uopće dolazi do problema sa hladnjakom motora, tj koji su uzroci njegovih kvarova.
Za početak, sam položaj hladnjaka – skroz naprijed, iza branika i maske – ga čini izloženim oštećenjima. Recimo, kamen ili nešto slično može letjeti sa puta i lupiti u hladnjak, ili mi možemo udariti u nešto dok se vozimo po primjerice, makadamu punom rupa. Uz to, večina hladnjaka ima bočne stranice napravljene od plastike, koja s vremenom može postati krhka te pucati. Bilo što od ovoga će uzrokovati curenje te gubitak antifriza.
Potom, valja napomenuti da je hladnjak napravljen od metala, što ujedno znači da ga može napasti hrđa. Ovo opet može dovesti do toga da hladnjak procuri, ali se može i dogoditi da hrđa pojede dio onih rebaraca. U tom slučaju će kiler, mada možda ne curi, slabije hladiti.
Zatim, hladnjak može biti sav prljav i prekriven debelim slojem blata i prašine, naročito kod auta koji puno vremena provode na neasfaltiranim putevima. Ovo ometa protok zraka kroz hladnjak, što smanjuje njegovu sposobnost da adekvatno ohladi rashladnu tekućinu koja protječe kroz njega. Slično se može dogoditi i unutar hladnjaka, ako se nakupi kamenac, talog i mulj od raznih nečistoća. Uzrok ovome može biti korištenje obične vode iz slavine umjesto antifriza ili ako je prethodno došlo do miješanja ulja i rashladne tekućine – recimo kada pukne hladnjak ulja.
I na kraju imamo situaciju kada je kiler djelomično ili u potpunosti zaštopan, što se događa kod ekstremnih zaprljanja i stvaranja velikih naslaga unutar njega. Naravno, protok kroz takav hladnjak je smanjen, ako ga uopće i ima, što rezultira slabijim hlađenjem motora ili pregrijavanjem.
Što napraviti kada je hladnjak motora neispravan?
To bi bili valjda svi uobičajeni uzroci kvara hladnjaka, i naravno da se sada vjerojatno nameće pitanje – kako popraviti. Jasno, ako je hladnjak oštećen – bilo mehanički ili od kozorije tj hrđe, onda mu nema pomoći, već ga valja zamijeniti. Ovo je vrlo bitan dio, te tu nema mjesta nikakvih improvizacijama ili krpanjima, naročito ako auto koristimo za duže relacije. Umjesto toga, takav hladnjak valja zamijeniti – a koliko taj sport košta, ovisi o autu, ali i tome da li ćemo ga mijenjati sami ili ne.
S druge strane – što kada je hladnjak prljav, bilo iznutra ili izvana. E, na sreću, ovo je već nešto što se može riješiti tj popraviti a da nije na uštrb pouzdanosti.
Prvo – ako je hladnjak prljav izvana, dakle pun zemlje, prašine, blata koje se zavuklo između svih onih rebaraca. To je nešto što se riješava običnim pranjem, ali, da bi imalo učinka, često moramo izvaditi hladnjak iz auta. Problem je u tome što s prednje strane obično imamo hladnjak klime ali i intercooler, a sa zadnje strane je ventilator i njegovo kućište, pa onda nikako nemožemo doći do kilera. A kada je on vani, onda možemo detaljno očistiti cijelu njegovu površinu, recimo dimerom i vrućom vodom. Miniwash če svakako tu dobro doći, samo nemojte ići preblizu, naročito ako je jak pritisak, da ne bi posavijali i oštetili ona rebarca.
Druga varijanta je kada je kiler prljav iznutra, tj pun naslaga kamenca i sličnih muljaga. Ako nije riječ o nečem preekstremno, problem se može riješiti upotrebom tekućine za ispiranje hladnjaka, tj Kuhler Reiniger. Sam je postupak poprilično jednostavan – ispustimo rashladnu tekučinu, naspemo ovo sredstvo, te pustim da auto radi s time određeno vrijeme. Ovo je često dovoljno da rastvori sve naslage, koje će onda iscuriti van kada sve skupa ispustimo. Točna primjena, naravno, ovisi od konkretnog proizvoda koji se koristi, pa sad tu ne bih detaljizirao previše.
Ipak, ovo može pomoći samo ako te naslage kamenca i mulja nisu pre tvrdokorne, te ako kiler nije djelomično zaštopan. Jer ako je, rashladna tekućina tj ovo sredstvo za čišćenje će i dalje prolaziti samo kroz prohodni dio kilera, dok kroz onaj zaštopani i dalje neće biti cirkulacije. Ponekad je moguće takav hladnjak ‘vratiti iz mrtvih’ upotrebom malo žešćih kemikalija, ali ovo nikako ne bih preporučio za upotrebu u cijelom rashladnom sustavu. Umjesto toga, skinemo hladnjak i samo njega napunimo, te ostavimo da kemikalije djeluju. Pa, ako pomogne, pomogne…
1 komentar