Zaštopan DPF filter

Kao što vjerojatno i znate, sve veći broj dizelaša imaju DPF filter – što je skraćeno za Diesel Particulate Filter je da eliminira ili barem što više smanji količinu crne čađi u ispušnim plinovima. U principu, ovaj filter zaustavlja i zadržava čestice čađi, koje se onda kasnije spale kada su uvjeti adekvatni – recimo, tokom vožnje autocestom. No, što ako imamo zaštopan DPF?

Tako je barem u teoriji, dok je u stvarnom životu često situacija ipak nešto drugačija. Primjerice, učestale vožnje na kratke relacije mogu dovesti do toga da se DPF filter zaštopa, što onda pravi probleme sa radom motora te dugoročno mogu dovesti do skupih oštećenja, pa čak i zapaljenja auta. A budući da ovo nikako nije nešto sto možemo ignorirati, idemo vidjeti što napraviti ako je DPF filter na našem autu zaštopan. 

Zaštopan DPF filter – što napraviti? 

O tome što je DPF i kako prepoznati da li je zaštopan ne bih išao ovdje u detalje, jer smo to već imali u zasebnom videu, koji možete vidjeti ovdje…

Umjesto toga, ono što nas sada ovdje zanima je kako riješiti naš problem. 

Za početak, pod pretpostavkom da DPF nije jako zaštopan, tj da su se problemi tek počeli javljati – primjerice ako se tek upalila lampica filtera – većinom će biti dovoljno otići u jednu malo dužu vožnju autocestom. Ovo bi trebalo biti dovoljno da se spali nataložena čađa u DPFu – i problem riješen. Uz to, nije loša ideja sve skupa podpomoći sa nekim od aditiva za čiščenje DPFa, koji će zasigurno pospješiti cijeli proces. Upotreba krajnje jednostavna – ulijete ih u rezervoar i – opet – vozite po otvorenoj cesti. Doziranje, točan način primjene, kao i učinkovitost ovisi o samom aditivu. No, obje varijante su preporučljive samo ako DPF nije značajno zaštopan. 

Zatim, imamo tzv prisilnu regeneraciju, što je svojevrsni servisni mod prilikom kojeg ubrizgavanje daje više goriva, što povisuje temperaturu ispušnih plinova i dovodi do spaljivanja tvrdokonrnih naslaga. Hmh, ovo zvuči kao reklama za Persil. Uglavnom, prislna regeneracija se može pokrenuti samo sa dijanogstičkim uređajem, i često je poslije toga potrebno napraviti servis tj zamjeniti ulje i filtere. 

Ali ako ništa od ovoga ne pomaže, onda je vrijeme za malo žešće kemije, i to doslovce. Jedna mogučnost je sredstvo za čišćenje koje se sipa direktno u zaštopan DPF – skine se lambda sonda, naspe se ova tekučina, vrati se sonda i onda se upali auto i ostavi da radi. Ova sredstva – koja mobu biti u obliku tekućine ili spreja – su dosta agresivnija od aditiva, što im omogućava da bolje rastvore naslage čađi. A s druge strane, ne prolaze kroz motor, pa nema opasnosti da će nešto oštetiti. 

Slično tome je i strojno čišćenje DPFa, što je vjerojatno najpouzdanija opcija, ali i najkompliciranija. Naime, ovjde se zaštopan DPF skida s auta i stavlja u stroj koji ga onda ispire tako što kroz njega naizmjenice protjeruje kemikalije i vrele vode te ga propuhuje komprimiranim zrakom. Krajnji rezultat je filter koji je praktički čist kao nov. Ali, naravno, treba skinuti DPF, što nije uvijek lako, a uz to, auto je van pogona dok se ovaj posao ne odradi – što može potrajati ako šaljemo u drugi grad na čišćenje. 

Zaštopan DPF – zašto se DPF regeneracija ne pokreće

U praski, najjednostavniji način da se riješi zaštopan DPF filter je regeneracija – bilo da se vozimo i nadamo da će se ona pokrenuti sama od sebe, ili je aktiviramo prisilnu regeneraciju pomoću dijagnostike. No, ponekad to nije moguće zato što nisu postignuti uvjeti da bi se regeneracija uopće pokrenula. A zašto se to uopće događa? Pa ajmo redom. 

Prvo, da bi se regeneracija mogla pokrenuti, motor se mora prvo zagrijati na radnu temperaturu, što će se teško dogoditi ako je, primjerice, termostat neispravan tj zaglavljen u otvorenom položaju. Uz to, kod mnogih auta je potrebno da je ima barem četvrtina spremnika goriva prije pokretanja regeneracije. 

Zatim, regeneracija – bilo da je aktivna tj u vožnji, ili prisilna – se radi na jedan od dva moguća načina. Kod većine auta se ubrizgava više goriva dok ovo traje, što onda podiže temperaturu ispušnih plinova i mijenja njihov sastav. Ali neki proizvođači – primjerice Ford – koriste petu diznu na ispušnoj cijev prije DPFa, koja ubrizgava gorivo tokom regeneracije. Ona se može zaštopati, naročito ako dugo nije radila, pa se onda ni regeneracija ne može kvalitetno odraditi. 

Potom, postoji mogućnost da je zaštopan DPF previše začepljen da bi se regeneracija pokrenula. To je ono kada je zasičenost blizu 100%, te je u tom slučaju jedino moguće strojno čišćenje. 

Nadalje, sve komponente vezane za rad i regeneraciju DPFa moraju biti ispravne. Ovo uključuje senzor pritiska u ispušnom sustavu, senzor temperature ispušnih plinova, kompletni EGR sustav, senzor temperature motora i slično. Ako išta od ovoga ne radi ispravno, kompjuter motora ne bi mogao nadzirati proces regeneracije, pa ga neće ni pokretati. 

I što bih još svakako spomenuo kao mogući uzrok neuspjele regeneracije je sam vozač. Naime, regeneracija koja se aktivira u vožnji – dakle onako kako bi i trebalo – često stvara primjetnu količinu crnog dima koji izlazi iz auspuha. Uz to, ovisno o autu, može biti i da motor radi nešto grublje prilikom ovog procesa, što je normalno i u potpunosti bezopasno. E sad, zna se dogoditi da vozač primjeti sve ovo, ali ne zna da je riječ o regeneraciji – mada je ovo često popračeno nekakvom prikladnom porukom na instrument tabli – te misleći da nešto ne valja s autom staje i gasi motor. A ovo naravno prekida proces regeneracije. 

Zaštopan DPF filter – kako spriječiti da se zaštopa

OK, pod pretpostavkom da smo ovako ili onako riješili problem sa DPFa, ostaje nam samo još da se pobrinemo da se u budučnosti ponovo ne zaštopa. Naravno, ako smo maknuli DPF, o tome više nemamo šta razmišljati, jer, kako se kaže – čega nema, ne može ni praviti probleme. Ali, ako je i dalje na autu, trebali bi obratiti pažnju na sljedeće: 

Prvo – gorivo koje koristite mora biti kvalitetno, jer ona koja nisu lošije izgaraju, što samo po sebi stvara više čađi. A i eventualnu uštedu ćete svakako vjerojatno izgubiti na nešto većoj potrošnji – jer lošije izgaranje ujedno znači i manje snage, pa ćete više stiskati gas. Uz to, dugoročno može prouzročiti probleme sa injektorima i rail-pumpom.

Zatim – kao i kod manje-više svega drugog u autu – održavanje. Redovito mijenjati ulje u motoru i sve filtere, i – opet – ne štedite na kvaliteti. Uz to, ulje osim što mora biti odgovarajuće kvalitete, mora odgovarati specifikacijama koje je proizvođač propisao za vaš auto.

I na koncu, imamo možda i najbitniju stvar – način na koji koristimo auto. Naime, kao što smo već rekli, učestale kratke vožnje su nepovoljne za bilo koji auto, ali naročito za moderne dizelaše. To je ono – ujutro 5 minuta vožnje do posla, popodne 5 minuta do kuće, i to je to – smrt za motor. Problem je u tome što se prilikom hladnog starta stvara najviše čađe u ispuhu, koja se taloži u DPFu, ali i EGR-u, koji je druga uobičajena slaba točka na mnogim motorima. A kako vožnja traje kratko, motor se neće zagrijati na radnu temperaturu, pa neće moći ni spaliti naslage koje se stvaraju u DPFu, ali isto tako u EGRu, usisnoj grani i tako dalje. 

I, što napraviti kako bi se tome stalo na kraj? Pa, za početak, svakako bi trebali barem jedanput ili dvaput mjesečno se provozati na malo dužu relaciju, i to onako malo energijčnije, da se motor i sve ovo ostalo, što bi se reklo, propuše. Uz to, ako idete autom na posao koji je udaljen 5min vožnje, razmislite da idete pješke – barem ponekad. Bolje je za zdravlje – i vaše i vašeg auta.