Zima i niske temperature, uz sve radosti koje sa sobom nose, nekim vlasnicima novijih auta sa dizelskim motorima donose i još jedan dodatan problem – smrznut AdBlue. Ovaj sustav za obradu ispušnih plinova je vozačima kamiona vrlo dobro poznat, ali je na običnim autima relativno nova pojava – generalno je u upotrebi unazad nekoliko godina. Što naravno i znači da postoji puno nepoznanica ne samo oko toga kako AdBlue radi i čemu služi, več zašto dolazi do problema s njim i – što je najbitnije – kako ih spriječiti. A upravo su ovo pitanja na koja ćemo ovdje probati dati odgovore.
Sadržaj
Što je AdBlue?
Prije svega, da pokušam objasniti što je AdBlue – jednostavnim riječima, jer je u biti riječ o sasvim jednostavnom sustavu. U ispušni sustav, kod katalizatora, se ubrizgava tekućina – urea razrijeđena u destiliranoj vodi. I da, suprotno onom uobičajenom mitu, ova kemikalija, urea, se dobiva sintetički, a ne iz mokraće od ovci. Uglavnom, kada se ova kemikalija ubrizgava u obliku raspršene maglice u ispušne plinove vozila, ona reagira sa dušikovim oksidima i rastvara ih na vodu i dušik, koji nisu štetni za okoliš.
S tehničkog stajališta, AdBlue sustav – koji se često zove i SCR sustav, što je skraćeno od selective catalytic reduction – je sasvim jednostavan. Imamo spremnik u kojem se nalazi AdBlue te pumpu koja ga, kada je kompjuter uključi, tjera prema mlaznici postavljenoj na ispušnoj cijevi, prije katalizatora. Uz to, večina auta ima ugrađen i grijač, koji sprečava smrzavanje ove tekućine, nekakav mjerač nivoa, te eventualno pokoji senzor. Ali, uglavnom, to je to. Malo kompliciranije od onog što šprica vodu na šajbu. A, ipak, pravi probleme… Pa, da vidimo koji su uzroci tome.
AdBlue uzroci kvara
Kristalizacija AdBlue tekućine
Daleko najveći neprijatelj AdBlue sustava, bez obzira o kojem autu je riječ, je kristalizacija, prilikom koje se ova tekućina pretvori u neku polu-stvrdnutu smjesu nalik soli. I onda ova kalamuza zaštopa cijeli sustav, počevši od pumpe, a ako ona i uspije ovo protjerati, onda se zaštopaju i dizna i tanke cjevčice što vode do nje. A najgore od svega je što ako se takav kristalizirani AdBlue uštrcava u katalizator, onda će ga s vremenom zaštopati.
Kristalizacija se događa iz više razloga, a jedan od njih je hladnoća. Naime sam Adblue se smrzava kada temperatura padne ispod 10 stupnjeva, zbog čega većina mnogi adblue sustavi imaju ugrađene grijače u spremniku. Ali svakim smrzavanjem i odmrzavanjem se ubrzava proces kristalizacije.
Isto se događa kao posljedica nepravilnog skladištenje tj držanje AdBlue negdje gdje je prehladno ili prevruće, naročito ako spremnik u kojem stoji nije hermetički zatvoren.
Prljavština u spremniku AdBlue
Potom, prljavština – treba pripaziti da kada sipamo adblue da ne upada ništa unutra. Sve one cjevčice, dizne – to je skroz sitno, pa će ih i najmanja prljavština poštopati. Ovo je jedan od razloga zašto neki adblue sustavi imaju zaseban filter, koji treba periodički mijenjati.
Neispravne komponente AdBlue sustava
I u konačnici, sve komponente sustava se mogu pokvariti iz ovog ili onog razloga. U mnogim slučajevima, pumpa, grijač i mjerač nivoa su integrirani u jedan modul, što znači da kvar bilo čega znači zamjenu svega skupa zajedno. Dizna tj brizgaljka je, naravno, zasebni dio. Uz to, imamo još i NOx senzor na izlazu prema ispuhu, koji mjeri efikasnost cijelog sustava – nešto poput lambda sonde iza katalizatora. I da, zna se ponekada dogoditi da pukne rezervoar adblue prilikom smrzavanja, naročito kada je pun.
Koji auti koriste AdBlue?
Kako je AdBlue samo još jedna stvar koja se može pokvariti i stvarati probleme, jasno da je da se mnogi pitaju ima li ga moj auto, odnosno auto koji bi kupio. Načelno, AdBlue je kod mnogih proizvođača uveden kod prelaska na Euro 6 standardom – govorim za aute, za kamione je to bilo sa Euro 5 standardom – te ga je sasvim izgledno naći na autima od cirka 2015 pa naovamo. Naravno, dizelaša – benzinci ne koriste AdBlue.
Kod većine modela je ovo jednostavno za zaključiti, jer imaju dodatni čep za doljevanje kraj onog za dizel, samo što je ovaj plave boje, tako da su tu nema šta puno razmišljati. Ali, naravno, postoje iznimke – recimo u nekim autima se čep za sipanje AdBlue nalazi u gepeku ili oko rezervnog točka.
Što ako vozim s kvarom AdBlue
A što će se dogoditi ako vozimo sa neispravnim AdBlue sustavom? Pa, osim paljenje lampice motora i pripadajućih grešaka, te određenih poruka sa upozorenjima na displeju…ništa. Ista je stvar ako je spremnik AdBlue prazan – jer zasigurno neki dođu i na ideju – zašto bi to uopće sipali, ipak je to neki dodatni trošak. S tehničke strane, kvar AdBlue sustava nema nikakvog učinka na rad motora, pa mu ovo ne može naštetiti ni na duge staze.
I upravo zbog te činjenice su mnogi proizvođači podesili aute tako da u početku samo upozoravaju vozače na to da treba natočiti AdBlue ili da nešto s njime ne valja. Onda, nakon određenog broja paljenja ili kilometara, djelomično ograničenu snagu auta – efektivno prisiljavajući vozača da nešto poduzme po tom pitanju. A ako ni to ne pomogne, na kraju dođe do toga da auto neće više da uopće upali. Ali ništa od ovoga, koliko god dramatično zvučalo, nije posljedica nikakvog kvara motora ili auta, već je samo softwerski podešeno tako. Jednostavno, ovo je jedini način da se osigura da će se adblue sustav usitinu koristiti.
Kako spriječiti probleme sa AdBlue
Prije svega, kada trebate nasuti AdBlue – što je realno jednom ili dvaput godišnje, jer obično tank traje i po 10000 km – onda kupite nešto kvalitetno i samo onoliko koliko stane u rezervar. Znači, ako u auto ide 15 litra, onda kupite 3 boce po litru i to naspete, a ne kanister od 5, pa da ostane za kasnije. Stvar je u tome da kontakt sa zrakom pospješava onu spomenutu kristalizaciju, pa sad vi imate kanister koji je dopola prazan da stoji pola godine u garaži – ne isplati se. Iz istog razloga, pazite da ste dobro stegnuli čep od rezervara u koji se sipa adblue.
Uz to, kao i za cijeli niz drugih stvari, postoji cijeli niz aditiva koji se dodaju u adblue kako bi spriječili kristalizaciju, ali i u određenoj mjeri pomogli rastvoritit očistiti onu koja je eventualno već nastala. Ili barem tako tvrde. Uglavnom, ovo nije loša ideja za sve one koji uglavnom voze kratke relacije, jer se u tim slučajevima AdBlue sustav rijetko aktivira. Naime, kao i recimo regeneracija DPFa, potrebno je da motor i auspuh dostignu određenu temperaturu prije nego što krene ubrizgavanje uree.
I treća opcija je – softversko gašenje AdBlue sustava – odvezete auto kod čovjeka koji se time bavi, on prikopča kompjuter, preprogramira ga i sve pogaseno, kao da ni ne postoji. Znači, nema više ni onog da te upozorava, pa s vremenom smanji snagu i slično. Nije potrebno ništa mehanički mijenjati ili micati, sve može ostati na svome mjestu. E sad, kao i recimo isključivanje EGRa ili DPFa, ovo kod nas za sada prolazi bez problema, ali do kada – to nitko ne može znati.