Kao što vjerojatno i znate, gume na autu, čak i one najbolje, neće potrajataji zauvijek, te nakon nekoliko desetaka tisuća kilometara ćemo ih morati zamijeniti. I ovo je savršeno normalno, mada taj životni vijek uvelike ovisi o samoj vrsti i marci gume, ali i o načinu vožnje. Međutim, ono što nije normalno je neravnomjerno trošenje guma, tj su ripne na jednom njenom djelu puno pliće nego na drugom. Ovo načelno ukazuje na problem sa ovjesom auta ili nepravilno napumpane gume, te se nikako ne smije zanemariti…
Neravnomjerno trošenje guma – mogući uzroci
Dakle – bez nekog posebnog uvoda i prevelikog filozofiranja – možemo odmah preći na stvar. Gume se tokom vožnje troše, ali ovo mora biti ravnomjerno po cijeloj gaznoj površni – i po širini i po opsegu. Tj, drugim riječima, dubina šare mora svagdje biti jednaka. U suprotnom, naš auto ima nekakav problem, s time da način kako neravnomjerno trošenje guma izgleda može uvelike pomoći da odgonetnemo uzrok…
Neispravan tlak u gumama
Počet ću s onim što je najlakše i najebzbolnije za ispraviti – ako je guma po oba ruba više potrošena nego kroz sredinu gazne površine, što znači da nije dovoljno napumpana. I onda zbog niskog tlaka pod teretom se savije, pri čemu vanjske strane gume nose više od sredine te se time i brže troše.
Slično tome, ako je guma prepumpana, tj tlak u njoj je viši nego što bi trebao biti, onda će sredina biti ispupčenija u odnosu na bokove – da tako kažem – i time se više se troše. Koji je ispravan tlak u gumama – što ovisi o samom autu, dimenziji, ali i opterečenju – ono, da li imamo pun gepek prtaljage – možemo naći na ovako nekoj naljepnici ili priručniku od auta.
Osim ubrzanog trošenja – što je loše po naš novčanik – neispravan tlak u gumama remeti stabilnost vozila tj kako ono leži na cesti. Ako su slabo napumpane, onda se auto više gnjeca i zanosi kod naglo skretanja, dok s druge strane, prenapumpane gume imaju manju dodirnu površinu sa cestom, što smanjuje grip.
Raštiman trap
Zatim, imamo par situacija koje ukazuju da nešto ne valja sa ovjesom, od kojih je vjerojatno najčešća ona kada je guma izrazito više potrošena s jedne strane nego s druge. Recimo, što se tipično može vidjeti jest da prednje gume, i to obje, imaju OK gaznu površinu osim vanjskog ruba, koji je totalno pojeden i istrošen.
Ovo se događa kada geometrija prednjeg ovjesa nije dobra, pa točkovi stoje previše zatvoreni prema unutra, što onda cijelo vrijeme dere gume. S druge strane, ako je unutarnji rub poderan, onda su točkovi previše otvoreni tj stoje ovako dok se vozimo. Uzroka ovome može biti više, od toga da geometrija – snimanje trapa – nije odrađena kako treba, do istrošenih komponenti ovjsea – seleni, kugle, krajnice, što god…
Također direktno vezano uz podešenost ovjesa i njegovu geomertiju je trošenje guma koje izgleda kao da je pod kutem – jedna strana strana potrošena, druga znatno manje, i prelaz između kao pravac. Slično kao i maloprije sa previše otvorenim ili zatvorenim trapom, ovdje je riječ o raštimanom trapu. Konkretno, kotač iz bilo kojeg razloga stoji pod prevelikim nagibom u odnosu na autu i cestu, pa se i na takav način troši.
Loši amortizeri
I na koncu, imamo jednu ovako neobičnu situaciju, gdje gume kao da su potrošene stepenasto, znači ima na sebi ovako nekakve fleke ili linije koje su nasumično raspoređene po gaznoj površini.
Uzrok ovome su neispravni, dotrajali amortizeri, koji ne mogu uravnotežiti ovjes, pa onda točak na određenoj brzini počne skakati gore dolje. Znam, zvuči malo čudno na prvu, ali događa se – sjetite se ono kada kotači nisu dobro balansirani pa tresu volan na recimo 90 na sat. I sad zamislite takav točak koji još ima loš amortizer – pa to mora skakati na sve strane. Naravno, ovakvo trošenje guma će se puno prije javiti na autima koji se dosta vremena voze po autocesti.
Što napraviti kada imamo neravnomjerno trošenje guma?
Ono što moram svakako napomenuti kad je neravnomjerno trošenje guma uzrokovano nepravilnom geometrijom – ovdje prvo moramo ustanoviti zbog čega se ona raštimala i popraviti to i onda napraviti geometriju. To se radi na ovako nekakvom stroju – obično ga vulkanizerske radnje imaju – a ako su gume jako neravnomjerno potrošene, moramo i njih zamjeniti da bi se ovo moglo kvalitetno odraditi. A samo staviti nove gume na raštiman trap nema smisla, jer će se na takav način brzo potrošiti.
Geometrija kotača
E sad, kad već stalno spominjemo geometriju kotača i ono što se naziva snimanje trapa, bio bi red i pojasniti što to točno je. Položaj svakog kotača je u odnosu na auto i podlogu na kojoj se vozi je definiran sa tri kuta – trag, nagib i zatur, od kojih svaki ima određenu funkciju i učinak na ponašanje auta.
Prvo što imamo je trag, što je horizontalni kut kotača u odnosu na automobil. I, kao što bi se dalo pretpostaviti, sva 4 kotača trebaju biti u istom pravcu, paralelni međusobno i sa autom. No, u praksi, prednji kotači su često malo zatvoreni, prema naprijed, da tako kažemo, jer to drži volan stabilno u centru.
Nadalje, imamo nagib, koji predstavlja vertikalni kut kotača u odnosu na automobil, ali samim time i podlogu. Ako je gornji dio kotača izbočen prema van, onda je nagib pozitivan, i ovo čini vozilo stabilnije na vrlo neravnim terenima. S druge strane, ako je gornji dio kotača uvučen prema unutra, onda govorimo o negativnom nagibu, što poboljšava grip na većim brzinama i u brzim zavojima.
I ka treće, i posljednje, imamo zatur kod prednjih kotača, a da bi ga objasnili, moramo zamisliti pravac koji spaja glavčinu prednjeg kotača i ležaj amortizera. E sada, onoliko koliko je ovo pomaknut od vertikale je zatur, s time da ako je prema zadnjem kraju auta, onda je pozitivan. I upravo zatur osigurava da se volan vraća u centar nakon što ga smotamo te pustimo.
Sve u svemu, zbog bilo kojih od ovih problema se začas može nabirikati poprilično troškova, pa je zato bitno periodički provjeriti tlak u gumama ali i njihovu potrošenost. Ako primjetite ikako neravnomjerno trošenje, treba odmah reagirati, prije nego što pojede gume u toj mjeri da više nisu upotrebljive.