Klima je postala manje-više standardna oprema u većini malo novijih auta, a ona može biti ručna – kao ovdje – ili u malo jačim paketima – automatska. No, kakva god da bila, svaka ima kompresor klime, koji je svojevrsno srce ovog sustava. I ako ono ne radi, ni mi se nećemo baš rashladiti, što je nešto što po ovakvim vrućinama zasigurno nitko ne želi. Pa, upravo zbog toga, idemo mi vidjeti koji su to najčešći kvarovi koji mogu zadesiti kompresor klime…
Kompresor klime – najčešći kvarovi
Kompresor klime se sastoji od nekoliko pokretnih dijelova, što ujedno znači da postoji više potencijalnih kvarova, svaki sa nekim svojim simptomima.
Ne nabija tlak
Ajmo početi činjenice da je kompresor jedini pokretni dio unutar klima sustava, što samim time znači da je izložen mehaničkim opterećenjem i habanju. Tokom vremena ovo trošenje može uzeti toliko maha da kompresor više ne može dovoljno stlačiti plin tj rashladnu tekućinu, što onda znači ni da klima neće raditi. Uz to, rad s nedovoljnom količinom plina i vlaga u sustavu koja nastaje kao posljedica neredovitih izmjena isušivača će otežati podmazivanje i uzrokovati koroziju, što onda samo ubrzava proces trošenja.
Curi plin
Potom, sljedeće što možemo imati jest da kompresor curi tj da plin bježi iz njega. Stvar je u tome da je on napravljen od nekoliko dijelova, i onda imamo brtve i semeringe, koji tokom vremena mogu popustiti i ne dihtati više dovoljno dobro. I kada se to dogodi, plin tj rashladna tekućina – koja se nekada naziva i freon, mada se ovo već dugo ne koristi – će curiti van, te će klima prija ili kasnije prestati raditi.
Sam ‘plin’ je zelenkasta tekućina, ali ako je curenje u nekim malim količinama, onda to ne možemo vidjeti golim okom, već samo uz pomoć UV lampe.
Stvara buku
Također, što se može dogoditi je da kompresor stvara buku – onako, metalni zvuk, kao da nešto melje – ali samo dok je klima uključena. Ovo je jasan pokazatelj da nešto unutar samog kompresora ne valja – tipa da se raspao ležaj osovine i slično. Osim buke, ovakav kompresor se teže okreće, pa se onda zbog toga i PK remen brže troši.
Ležaj i pokretni dijelovi
Nadalje, kao neki ekstrem – što god da stvara buku, može se u konačnici raspasti i zaribati, pa se onda kompresor klime više ne može uopće okretati. U tom slučaju, kada upalimo klimu, osim što neće raditi, čut ćemo škripanje ispod haube i mogli bi osjetiti miris spaljene gume. Ovo je, naravno, od toga što remen kliže preko remenice, koja se ne može okretati. Jasno samo po sebi, ovako se ne može voziti, jer bi to potrgalo remen.
Spojka klime
I za kraj – svaki klima kompresor sa prednje strane ima remenicu sa elektromagnetnom spojku, koja se vrti u prazno kad je klima isključena. A kada se ona treba upaliti, spojka spoji remenicu pa onda motor preko PK remena pokreće kompresor. Što se ovdje može dogoditi jest da špulna spojke rikne, i onda neće spajati i odvajati kada dobije signal. Drugim riječima – upalimo klimu, ali ne čuje se onaj karakteristični klik kojeg napravi spojka kada spoji. A i ako pogledamo, vidjet ćemo da se spojka remenice vrti u prazno, tj da ovaj srednji dio se ne okreće.
Gdje se nalazi kompresor klime
Jasno, kao i sa manje-više svim drugim dijelovima, gdje se nalazi kompresor klime uvelike ovisi o kojem je autu riječ ali i koji je motor pod njegovom haubom.
Ali, uvijek ga možemo lako naći – pod pretpostavkom da motorni prostor nije totalno prenatrpan – pratimo PK remen i na njemu tražimo remenicu koja izgleda nekako ovako – to je ona naša spojka klime. Kompresor je, naravno, odmah iza nje – to je ovako nekakva bleka aluminija, sa dva crijeva spojena na stražnju stranu, te eventualno neki konektori i žice. Nekada je eto teško vidjeti ovako gledajući odozgor, jer će nam smetati raznorazni drugi dijelovi motora – alternator, servo pumpa i slično – koji se isto nalaze na PK remenu.
Kako radi kompresor
Vjerujem da sad već imate dojam kako kompresor klime radi, ali ajde samo da to samo još jednom brzinski prođemo. Dakle, s ove strane je remenica sa spojkom, koja se kada preko ovog tu đeka dobije signal, tj napon od auta, uključi, što onda zavrti osovinu koja u konačnici gura klipove unutar kompresora – ima ih nekoliko. I ti klipići onda kako idu gore-dolje, plin koji dolazi sa jedne strane, od isparivača, sabijaju, i takvog stlačenog šalju dalje prema hladnjaku klime.
U princip, kompresor klime je prilično jednostavan, a ako ne radi – tj ne uključuje se – par stvar koje možete i sami pokušati provjeriti jest da li dobiva struju kada upalite klimu – multimetrom izmjerite napon na đeku kada je klima upaljena. Slično tome, može se za probu, na par sekundi direktno dovesti ovdje 12 volti – znači spojimo ga žicom na akumulator – i onda ćemo vidjeti i čuti da li remenica spaja ili ne. I, da, ovo radimo dok je auto ugašen.
Također, možemo skinuti remen, pa probati zavrtiti remenicu i probati čuti da li šta zvrči ili ronda, što bi značilo da je najvjerojatnije ležaj loš. Uz to, ako ovako dok se petljamo oko kompresora primjetimo zelenkastu tekućinu oko njega, naročito sa doljnje strane, onda vjerojatno curi negdje na njemu, ili na spojevima sa cijevima.
Koliko košta popravak kompresora klime?
I za kraj, ono što je uvijek bitno pitanje kod svakog kvara, jest koliko će koštati popravak – što naravno ovisi i o autu ali i o tome što treba mijenjati.
Kada je riječ o samom kompresora – naročito ako ne nabija pritisak ili je zaribao – ovdje se uglavnom ne rade nikakvi popravci, već se stavlja novi. Istina, moguće je kompresore popraviti, ali to rijetko tko radi, osim eventualno zamjene brtve ili semeringa ako on curi. Novi klima kompresor nije baš jeftina stavka – zamjenski, neki onako dobri brendovi, kao što su recimo nissens ili valeo – za ove neke uobičajene aute koštaju tipa 300, 400 ili 500€.
Uz to, ako je iscurio plin, valja uzeti u obzir punjenje klime, što može odraditi samo netko tko ima stroj za to. A i ako nije iscurio plin, moramo ga prije zamjene kompresora izvući s tim istim strojem – jasno, ako hoćemo izbjeći da nam iscuri van dok mjenjamo kompresor.
Međutim, ako je problem u spojci kompresora, ona se može zamijeniti zasebno, što uvelike smanjuje cjelokupni trošak. Prvo, sama spojka je reda veličine 50 do 100€, dakle, nekoliko puta manje nego cijeli kompresor. Uz to, sama zamjena je relativno jednostavan posao – skine se PK remen, odšarafi i odspoji spojka i zamjeni se s novom. Uz to, nema ispuštanja plina, pa cijeli posao ne zahtjeva spajanja auta na stroj za punjenje, što znači da ga se može odraditi u nekoj kućnoj radinosti.