Dobar dio naših auta, naročito oni s dizel motorom, imaju turbopunjač, a ono što s njim uglavnom ide ruku pod ruku je intercooler ili hladnjak stlačenog zraka. Ovo je jedna poprilično jednostavna komponenta, čiji je jedini zadatak ohladiti zrak prije nego što dođe u motor, te kao takav – u teoriji – ne bi trebao stvarati neke probleme. Međutim, u stvarnosti baš i nije tako, pa ako on napukne, onda ne samo da auto možda neće raditi kako treba, već će se za ovo nerijetko okriviti MAF senzor, dizne ili nešto treće, što uglavnom rezultira nepotrebnim zamjenama dijelova a da pri tome pravi uzrok ostaje neotkriven. Pa ajde da vidimo o čemu je ovdje riječ…
Sadržaj
Što je intercooler ili hladnjak stlačenog zraka?
Prije svega, da pojasnim što je intercooler ili hladnjak stlačenog zraka. Ovdje je, naime, riječ o metalnom kileru koji se nalazi iza branika ili, kod nekih auta, na motoru – u tom slučaju obično imamo nekakav dodatni usis na haubi. I onda dok auto radi, stlačeni zrak iz turbine crijevom dolazi u intercooler, gdje ga strujanje zraka ohladi prije nego što takav rashlađen nastavi dalje prema usisnoj grani. U biti, princip rada je isti kao i kod hladnjaka motora, samo što kroz njega struji zrak umjesto rashladne tekućine. I da, samo hlađenje može biti strujanjem zraka dok se auto vozi, ili, u nekim slučajevima, rashladnom tekućinom.
Čemu služi intercooler?
E sad, zašto je ovo uopće potrebno. Pa stvar je u tome da se zrak zagrije kada ga turbina stlači – ovdje je riječ o popriličnom porastu temperature – te ga treba rashladiti prije nego što dođe u motor. I to zato što je hladniji zrak gušći, odnosno sadrži više kisika koji je potreban za sagorjevanje u motoru. A više kisika znači i više goriva, što u konačnici daje veću snagu.
Problemi s interkulerom i crijevima interkulera
Uglavnom, poprilično jednostavno, a problemi uglavnom nastaju kada intercooler ili crijeva koja vode od turbine do njega ili od njega do motora napuknu, pa stlačeni zrak bježi van, ne ide ga u usis onoliko koliko bi trebali, pa motor svako malo radi s bogatom smjesom. Ovo je najizraženije prilikom nekih ubrzanja, kada stisnemo gas, jer turbina onda nabija najveći pritisak, zbog čega više zraka bježi kroz pukotine.
Ako govorimo o nekim većim rupama, najčešće će nam auto na ubrzanju vidno gubiti snagu i uglavnom otići u safe mode, jer će kompjuter motora preko MAP senzora primijetiti da nešto uistinu ne valja sa tlakom, i aktivirati ovu da tako kažem sigurnosnu mjeru. I ovo je uglavnom relativno jednostavno za ustanoviti, jer em će kompjuter pobacati raznorazne greške vezane uz tlak usisa, a i kad otvorite haubu, čuti će te i vidjeti gdje nabija zrak van kada se stisne gas.
Međutim, što kada imamo neku sitnu, jedva primjetnu pukotinu? U tom slučaju će pri nekom laganijem tempu gubitak zraka i tlaka biti gotovo neprimjetan, a čak i kada gazimo po gasu, količina zraka koja će pobjeći van se može mjeriti u par postotaka. Samo po sebi ništa tako dramatično da bi vidno utjecalo na snagu motora i općenito performanse auta, te uglavnom većina vozača možda ne bi ni primijetila da postoji problem.
Ali ima tko hoće primijetiti – a to je kompjuter motora, koji nadzire sve bitne parametre rada motora preko cijelog niza senzora. I sad, mi vozimo, svako malo nešto ubrzavamo, stišćemo gas, pri čemu turbina svaki put nanovo nabija pritisak – a kompjuter motora sjedi u onoj svojoj metalnoj kutiji, prati sve šta se događa i konta da nešto ne štima. Prije svega, vidi da tlak u usisu tj tlak turbine nije onoliki koliki bi trebao biti s obzirom na količina zraka koja ide u motor – to je ono što MAF senzor tj protokomjer mjeri.
Isto tako, preko lambda sonde prati smjesu i vidi da je onda svako malo bude prebogata – što je naravno posljedica toga što motor dobiva manje zraka nego što kompjuter očekuje i prema čemu podešava ubrizgavanje, pa onda imamo previše goriva, što je najizraženije prilikom ubrzavanja i jačeg gasa, jer tada najviše zraka bježi van kroz pukotine umjesto da ide u usis.
I onda kompjuter motora razmišlja, razmišlja, i zaključi da protokomjer ne valja i pobaca raznoraze greške vezane uz MAF senzor – koji je ispravan. Ili ubilježi greške vezane uz bogatu smjesu – što je, ali samo kao posljedica toga što motor ne dobiva onoliko zraka koliko bi trebao. A vas ove greške mogu odvesti u krivom smjeru, pa da idete zamijeniti MAF senzor ili razmišljate kako injektori možda ne valjaju, što naravno nije uzrok problema.
Interkuler kod dizelskog motora
Također, ako je u pitanju dizelski motor – što na ovim našim prostorima uglavnom je – rad s prebogatom smjesom će uzrokovati više crnog dima u ispuhu. Jer onaj višak goriva – odnosno, manjak zraka – taj višak goriva neće u potpunosti sagorjeti, već će stvarati čađu.
A onda ako auto ima DPF, on će se puno brže puni jer nije predviđen da se nosi s tolikom količinom čađe. Još ako uz to često vozite kratke relacije, pa se to ne stigne spaliti, i možda ne znate kada se pokrenula aktivna regeneracija i ugasite auto i prekinete je, neminovno je da će se DPF nakon izvjesnog vremena zaštopati. I onda se mi idemo baviti DPF-om, kako ga očistiti, ili to je smeće, treba ga izbaciti, a u biti je ovaj problem samo posljedica napuknutog intercoolera ili crijeva usisa. A što se tiče DPFa i regeneracije, ako vas zanima malo više kako ovo radi, to možete vidjeti u ovom videu od prije.
Isto tako, i ostali dijelovi motora će morati nositi sa svom tom čađom, a tu prije svega mislim na EGR, koji vraća dio ispušnih plinova nazad u motor. Što automatski znači da ćemo imati i više čađe koja će ići kroz usis, i onda ona s vremenom sve okuje masnim tvrdokornim naslagama – EGR ventil, klapne na usisu i tako dalje. Isti takav problem će biti s turbinom, naročito one novije sa promjenjivom geometrijom, gdje se čađa nakupi na perajicama koje se onda više ne mogu zakretati pa se onda više ne može precizno kontrolirati tlak turbine.
Što napraviti kod problema sa interkulerom?
Sve u svemu, kad god na turbaku imate greške MAF senzora ili nešto vezano uz bogatu smjesu zraka i goriva, jedna od stvari koje treba provjeriti je intercooler i sva crijeva između turbine i motora. Istina, ovo je puno lakše reći nego napraviti, jer sve ovo je obično negdje zgurano u motornom prostoru i iza branika, a pukotine koje tražite su sitne, često ih je teško vidjeti na prvu. Ali dajte si malo truda i vremena, strpljivo i metodički pređite sve, ako treba nešto i rastaviti djelomično, pa će te valjda imati sreće i da nađete ako je što napuklo ili probijeno.