Autoindustrija je mjesto stalnih promjena, napretka i inovacija, mada postoje neke stvari koje se u svojoj osnovi nisu gotovo ništa promijenile od prvog dana. A jedna od njih je klapna gasa, koja regulira broj okretaja motora. Princip je jednostavan, i pretpostavljam svima poznat – stisnemo gas, klapna se otvori, zrak ide u usisnu i motor radi brže. Ovo se pokazalo kao jednostavno rješenje koje efikasno odrađuje posao uz minimalne, ako ikakve nedostatke. No, to nije nešto što će spriječiti njemačke inženjere da izmisle nešto bolje, jer Nijemci imaju rješenje za svaki problem, pa čak i ako problema…nema. I tako nastade BMW Valvetronic.
Sadržaj
Što je BMW Valvetronic?
Za početak, da pojasnimo – Valvetronic je BMW-ov komercijalni naziv za sustav koji omogućava varijabilni hod ventila. Ovo efektivno znači da se ventili mogu, kada je potrebno, otvoriti samo malo, tipa jedan milimetar, za razliku od klasične konfiguracije, gdje se ventili uvijek otvaraju do maksimuma, tipa 10 mm.
I onda, ako takav sustav montiramo na usisne ventile, onda možemo promjenom njihovog hoda regulirati količinu zraka koja ide u motor. A time se efektivno eliminira potreba za klapnom gasa, što, barem tako kažu, donosi određene prednosti. Pa, za početak, manji gubici odnosno otpor strujanju unutar usisa, naročito kod djelomično stisnutog gasa. Jednostavno, ovo je situacija kada poluotvorena klapna predstavlja prepreku za zrak. Drugo, valvetronic bi trebao dati znatno bolji odziv na gas, što stoji – kada imamo klapnu, stisnemo gas, dok zrak prođe kroz cijelu usisnu, potraje to. Ovako, toga nema.
Jedna specifična stvar kod valvetronica – budući da nema klapne, nema ni vakuuma u usisnoj grani dok motor radi u leru i na nižim okretajima. Što onda znači da ovi motori moraju imati vakuum-pumpu za servo od kočnica – načelno identično kao i svaki dizelski motor. Jedino što je ovdje pumpa nagurana sa zadnje strane glave, pa ju je malo teže zamijeniti kada počne curiti ulje – što je nešto što se prije ili kasnije dogodi.
Druga, možda malo subjektivna i nešto teža za opisat pojava – ovi motori na leru imaju neki karakterističan, ne baš najljepši zvuk. Više to djeluje onako pomalo grubo, mada je to samo primjetno kada dignemo haubu i baš ‘načulimo’ uši. Mislim da to ima veze sa činjenicom da motor u leru diše kroz skoro zatvorene ventile, što onda stvara neku rezonanciju, što je nešto čega kod klasičnog usisa sa klapnom nema.
Ono što bih još svakako napomenuo, nemojte miješati BMW Valvetronic i VANOS, ovo su dva odvojena sustava. VANOS mijenja faze ventila, tj kada se otvaraju, a više o tome svemu pročitajte ovdje.
Kako radi BMW Valvetronic?
Valvetronic na prvu djeluje kao nešto jako komplicirano, ali, u biti, njegov princip rada je vrlo jednostavan, a najbolje ga je možda dočarati ako prvo pogledamo ispušne ventile i kako se oni otvaraju. Naime, kao što se može vidjeti, bregasta dok se okreće pritišće i popušta ovu klackalicu direktno ispod nje, koja onda otvara i zatvara ventil. Jednostavno.
E sad, s druge strane, na usisu je Valvetronic – opet imamo onu istu polugu, ali onda između nje i bregaste još jednu dodatnu polugu, čiji položaj nije fiksan, već se može okretati u jednom ili drugom smjeru, čime se geometrija cijelog ovog mehanizma mijenja, odnosno mijenja se koliko će se ventili otvoriti.
Koliko će ova međupoluga biti okrenuta određuje ekscentar vratilo, koje se stisne s ove strane, a čiji položaj preko zupčastog mehanizma postavlja električni motor kojeg se najčešće zove motorićem valvetronica. Svime ovim upravlja kompjuter motora, koji ujedno i prati položaj vratila preko ovog tu senzora. I to je otprilike to…
Šta bih ja ovdje još napomenuo je nešto što možda bode u oči – iako ju na papiru ne trebaju, ovi motori imaju klapnu gasa. Zašto? E, pa, kad je auto hladan, onda Valvetronic ne radi, odnosno ventili se otvaraju do kraja, a za regulaciju brzine motora se koristi klapna gasa, kao i kod svakog drugog auta. Tek kada se malo zagrije – što je obično kroz minutu dvije – onda kompjuter motora aktivira valvetronic, a klapnu otvori do kraja i više je ne koristi, kao da je nema.
Uobičajeni problemi sa Valvetronic
Za očekivati bi bilo da će sustav kao što je Valvetronic, zbog svih dodatnih dijelova, mehanizama i elektronike, biti podložan kvarovima. No, začudo, pokazalo se da nije – još i u prvoj varijanti, u trojkama E46, nije pravio neke posebne probleme.
Ono što se može pokvariti jest ekscentar motor – kao i svaki drugi elektromotor, iz ovog ili onog razloga pregori i ne radi više. Druga potencijalno slaba točka je senzor položaja ekscentar vratila – nije da je sklon kvarovima, ali je skup.
I jedno i drugo će naravno poremetiti rad valvetronica i najčešće ga izbaciti iz stroja. Srećom, kao što rekoh, ovi motori i dalje imaju klapnu gasa, koja u ovom slučaju služi kao neko pričuvno rješenje, pa auto neće stati, ali će se upaliti raznorazne greške, koje treba očitati dijagnostikom.
Po meni jedan od najvećih problema sa bilo kojim Valvetronic motorom je to što nisu toliko učestali u ovim našim krajevima. Što onda znači da se mehaničari, kako koji, nisu nužno previše susretali s njima, a onda taj nedostatak direktnog iskustva dovodi do toga da ni ne žele previše petljati po takvim motorima, naročito kada treba nešto oko valvetronica rastavljati.
Za razumit je ljude – zašto bi se on sad tu zavukao u neki popravak koji će uzeti hrpu vremena i živaca, a u međuvremenu može odraditi 5 normalnih auta. Zato, kada treba raditi nešto oko glave motora, skidati Valvetronic ili čak i mijenjati lanac na ovim motorima, tražite nekoga tko se specijalizirao za ove motore. Tako je najbolje za sve. Vjerujte mi, i ako imate nekog svog mehaničara s kojim ste zadovoljni i dugo vam radi one uobičajene servise – ono, ulje, kočnice, trap i tako – neće se ljutiti ako ga omane ovakav posao.
Kalibracija BMW Valvetronica
Jedna stvar koju je potrebno napomenuti jest da nakon svakog posla koji uključuje montažu bilo kojeg dijela valvetronica – što može biti nešto banalno kao što je zamjena brtve ventil dekla, jer se pri tome skida i motorić – treba odraditi kalibraciju ovog sustava. Ovo je jednostavan postupak kojim će kompjuter motora potjerati mehanizam od jednog krajnjeg položaja do drugog i tako ‘naučiti’ gdje su oni. Jedino, da bi to odradili, treba vam dijagnostički uređaj koji ne samo čita greške, već može i odrađivati testove i kalibracije.