Kada dođe ovo kasno proljeće sa temperaturama koje su više primjerene ljetu, onda uglavnom svima nama najvažnija stvar u autu postaje klima – da je ispravna i da dobro hladi. U suprotnom, gdje god se zaputili, tamo ćemo stići znojavi, zajapureni i unezvijereni. A to zasigurno nitko ne želi, pa idemo mi vidjeti što može uzrokovati da klima ne hladi u autu te kako je popraviti…
Klima ne hladi – najčešći uzroci
Klima u autu se sastoji od nekoliko glavnih komponenti, i ako bilo koja od njih nije ispravna, onda ćemo se mi kuhati u autu.
Nedostaje plina u klimi
Ali ono što bih prvo naveo kao mogući, i učestali uzrok da klima ne hladi, je plin kojim klima napunjena, tj nedostatak istog. Naime, ovaj plin cirkulira unutar sustava, prilikom čega se komprimira, ekspandira, grije, hladi i tako dalje, te pritom rashlađuje zrak koji kroz ventilaciju ulazi u kabinu. E sad, ako nešto u cijelom sustavu ne dihta – brtva, pukotina na nekim metalnim dijelovima i slično – onda će plin iscuriti van, i klima više neće raditi.
Klima kompresor
Potom, komponenta koja obavlja većinu fizičkog posla – kompresor klime – koji tlači onaj plin kojeg sam sada spominjao. Jasno, kao i svaki drugi dio koji se okreće i pokreće, kompresor je izložen habanju i eventualnim mehaničkim oštećenjima, što onda dovodi do toga da više ne može stlačiti plin u dovoljnoj mjeri, što naravno ima negativan utjecaj na to koliko će klima efikasno hladiti.
Spojka kompresora
Zatim, imamo elektromagnetnu spojku čiji je zadatak spojiti i odvojiti kompresor od motora, koji mu daje pogon preko PK remena. Ona je integrirana u remenicu i vrti se u prazno kada je klima isključena, a kada je upalimo, onda zavrti kompresor, pa klima počne hladiti. Dakle, manje-više isto kao i kvačilo na autu s ručnim mjenjačem. No, ako dođe do kvara ove spojke, onda više neće moći paliti i gasiti kompresor, s time da najčešće ostane u isključenom položaju, pa ona klima ne hladi dovoljno ili uopće ne radi.
Hladnjak klime
Onda, da se još jednom vratimo na plin, koji se i sam u jednom dijelu svog ciklusa mora ohladiti, a za što služi hladnjak klime, koji je postavljen naprijed, iza maske i branika, ali ispred hladnjaka motora. Princip rada je jednostavan – plin uđe s jedne strane, dok prolazi se hladi, i onda ohlađen izađe na drugu stranu i ide dalje. I što se ovdje uglavnom dogodi je da se hladnjak izvana zaprlja i poštopa prašinom i blatom, što onda smanjuje njegovu efikasnost i mogućnost da rashladi plin.
Ventilator hladnjaka klime
Sljedeće što valja napomenuti je ventilator klime, čiji je zadatak stvoriti dovoljan protok zraka kroz ranije spomenuti hladnjak kako bi on mogao rashladiti plin. Neki auti imaju zasebne ventilatore za klimu, dok kod nekih taj posao obavlja ventilator motora, koji onda vuče zrak kroz oba hladnjaka – svakako su jedan uz drugog. No, bilo kako bilo, ako ventilator ne radi, onda klima ne hladi dovoljno, naročito dok stojimo ili se sporo vozimo. Kod brže vožnje to možda neće biti tako primjetno, jer će sama cirkulacija zraka biti dovoljna da rashladi plin.
Senzor pritiska klime
Kao što sam rekao, u klimi imamo plin koji cirkulira unaokolo i kompresor koji ga stlačuje. Ali što još imamo kao bitnu stavku je senzor tlaka, koji prati pritisak u cijelom sustavu, te ako on iz bilo kojeg razloga postane previsok, isključuje kompresor i tako spriječava da bilo što pukne. A senzor, kao i bilo koji drugi senzor, je podložan kvarovima, bilo električnima, bilo da više ne mjeri točno.
Klima centar
Ono što još valja imati na umu su komande klime u kabini, preko kojih je palimo i podešavamo. Ako je u pitanju ručna klima, onda je to uglavnom samo jedno dugme, pa se samim time nema šta puno ni za pokvariti. No, ako je auto s malo jačim paketom opreme i automatskom klimom, onda su i ove komande znatno kompleksnije, pa imamo senzore koji mjere temperaturu u kabini ali i elektroniku koja prati cijelu situaciju i podešava rad cijelog sustava. Dođe li ovdje do bilo kakvog kvara, onda je sasvim izgledno da klima ne hladi kako bi trebala.
Ventilacija ne radi
I za kraj, što bih svakako napomenuo – uvijek postoji mogućnost da je klima ispravna, a da ventilacija ne radi kako treba. Na primjer – ventilator – ako iz bilo kojeg razloga neće da se upali, onda neće biti ni protoka zraka kroz ventilacijske otvore. Dakle, nema ničega da pogura hladan zrak u kabinu. Isto tako, razne klapne i motorici koji njima upravljaju – njihov rad se može poremetiti, pa onda ili pušta previše toplog zraka, kao da smo uključili grijanje, što onda poništi rad klime, ili ne puše tamo gdje smo namjestili.
Kako radi klima u autu
Dakle, to bi bili neki uobičajeni uzorci da klima ne hladi u autu, a sljedeće što nas zanima jest kako ona uopće radi. Pa, počet ćemo sa kompresorom klime, koji stlačuje onaj naš plin i tjera ga kroz sustav. I onda prvo kroz šta takav stlačeni plin prolazi je hladnjak, prilikom čega se – sasvim predvidljivo – hladi, ali i pri tome pretvara u tekućinu. Odatle dalje ide prema kabini, gdje se nalazi ekspanzioni ventil, gdje pada tlak, a samim time i temperatura. I onda na koncu ulazi u isparivač gdje se ponovo prevara u plin.
Taj isparivač je smješten u instrument tabli, unutar ventilacijskih kanala, pa onda zrak kojeg ventilator tjera u kabinu prvo prolazi kroz njega. Ovo ne samo da hladi zrak, već ga i isušuje, jer se vlaga kondenzira na isparivaču, te onda iscuri van ispod auta kroz za tu svrhu postavljeno crijevo. A kao krajnji rezultat imamo fini hladni, suhi zrak koji izlazi iz ventilacijskih otvora.
Koliko košta popravak klime u autu
Sada kada sve ovo znamo, ostaje još samo jedno pitanje – koliko košta popravak ako klima ne hladi. E, pa kao i kod manje-više bilo čega drugog, ovo uvelike ovisi o samom uzroku kvara. Načelno, najmanje će nas opaliti po đepu ako samo treba dopuniti plin, jer ovo nije tako skupo – uglavnom je riječ o ciframa tipa par-desetaka €. E sad, ovo je najbolje raditi na stroju za punjeje klime, jer se s njime izvuće sav eventualni plin koji je ostao u klimi, te se sve ispita s vakumom da se vidi da li nešto curi. Jer ako sustav ne dihta, onda nema ni smisla točiti novi, jer će brzho iscuriti van. Ovako ne samo da bacamo para u vjetar – doslovce – već i štetimo okolišu.
Pa kad sam već tu – ako plin curi – valja prvo naći gdje, što se radi tako da se u sustav naspe posebna tekućina koja ostavlja trag vidljiv pod UV svjetlom. I onda se to što curi – brtva ili što god – zamjeni, ponovo se sve ispita i ako je ok, napuni plinom. Raznorazne brtvice su jeftine, ali ako je recimo hladnjak pukao – što se često dogodi prilikom prometne – ili curi na kompresoru, onda je tu već riječ o nekoliko stotina €.
Spojka kompresora se uglavnom može nabaviti kao zaseban dio, a cijene se uglavnom kreću od ispod 50€ do možda 100€, ovisno o autu ali i zamjenskom brendu koji ćemo uzeti.
Ventilator klime – to se najčešće uzima polovno, a se ipak odlučite na novo, zamjenski su reda veličine 100€. Valja napomenuti da se i ventilator i spojka kompresora se mogu zamijeniti bez da se ispušta plin iz sustava, što uvelike olakšava popravak.
Senzor pritiska klime je prilično jednostavan, pa samim time ni nije skup – tipa 20-30€. A i zamjena nije komplicirana – ištekamo ga i odvrnemo, zavrnemo novi i to je to.