Kao što vjerujem i sami znate, praktički svi auti imaju akumulator, ili kako je neki nazivaju – baterija. Svrha mu je jednostavna – uskladištiti struju za pokretanje motora kada okrenemo ključ ali i poslužiti kao izvor energije dok je auto ugašen. Akumulatori dolaze u različitim tipovima, oblicima i kapacitetima, ali ono što im je svima zajedničko jest da će prije ili kasnije dotrajati, te ih onda treba zamijeniti novima. A onda, kako bi odabrali nešto što je optimalno za naš auto ali i novčanik, je korisno znati ipak malo više o akumulatorima.
Vrste akumulatora
Ono što bih za početak htio objasniti jest da se akumulatori koji se koriste u današnjim autima mogu podijeliti u tri glavne kategorije, mada, u praksi, se samo dvije od njih nalaze u nekoj svakodnevnoj primjeni.
Olovni Akumulatori
Prvo što imamo je klasični akumulator sa olovnim ćelijama potopljenima u tekućini – kiselina pomiješana sa destiliranom vodom. Ovo je jedno klasično rješenje čija se osnovna koncepcija nije mijenjala desetljećima te je kao takva sasvim solidno obavljala zadatak.
Da sada ne ulazimo u neku priču o elektrolitima i kemijskim reakcijama koje se dešavaju unutar akumulatora kada se puni i prazni, jer to malo koga zanima a nije nam ni bitno, jer to svakako nije nešto na što mi imamo ikakvog utjecaja. Jedino što nam je bitno za znati da ovakvi akumulatori uvijek moraju imati dovoljno tekućine, inače neće moći držati napon.
AGM Akumulatori
Sljedeća vrsta, koji su svojevrsna evolucija onih prethodno otpisanih su tzv AGM akumulatori. A glavna razlika je u tome što ovdje između ćelija nemamo prazan prostor ispunjen tekućinom – kiselinom – već se tu nalaze svojevrsna tkanina koja je u sebe upila tu kiselinu. Ili, da bolje dočaram, recimo kao vileda – mokra je, ali ne kapa ništa iz nje.
I to je jedna od prednosti AGM akumulatora – kako nema tekućine, mogu biti postavljeni u bilo kojem položaju. Uz to, zbog svoje konstrukcije su kompaktniji, bolje drže napon i, ono najbitnije, mogu podnijeti znatno više ciklusa pražnjenja i punjenja od klasičnog akumulatora. To ih čini savršenima za novije aute, gdje imamo puno potrošača ali i start-stop sustav koji u nekoj gradskoj vožnji pali i gasi auto.
A kada smo već kod toga, moram spomenuti i EFB akumulatore koji se često nude kao alternativa AGMu. Ovdje je riječ o klasičnim akumulatorima, ali sa raznim konstrukcijsko-tehnološkim poboljšanjima koja im čine prikladnima za upotrebu u manjim autima sa start-stop sustavom i režimima vožnje gdje prevladava otvorena cesta.
Gel Akumulatori
I za kraj, ono što nije toliko učestalo, ali bih ipak spomenuo, su gel akumulatori, koji su jedno vrijeme bili svojevrsni hit. Ovdje je glavna karakteristika mu je to što je prostor između ćelija ispunjen gelom umjesto tekućom kiselinom, sa svim prednostima koje tu idu – nemože ništa iscuriti, nema isparavanje tekućine ni potrebe za eventualnim doljevanjem, dobro podnose vibracije, kompaktniji su, mogu se ugraditi u bilo koji položaj i slično. Ali, to sve nude i AGM akumulatori, koji su se pokazali kao bolja varijanta, te su ih načelno istisnuli iz svijeta nekih normalnih automobila.
Uzroci kvara akumulatora
Neovisno o vrsti ili brendu, čak i najbolji, najkvalitetniji akumulatori ne mogu trajati zauvijek. Načelno, 5 godina, plus minus koja godina, ovisno od slučaja do slučaja, je neki njihov prosječni životni vijek. Ipak, postoje određene nepovoljne okolnosti koje ovo mogu značajno skratiti. Recimo, jedna od njih su ekstremne temperature, bilo da je riječ o iznimnim minusima ili nekim nebuloznim ljetnim vrućinama. Jednostavno, ovo su situacije koje nepovoljno djeluju na kapacitet akumulatora i kemijske reakcije u njemu, što onda dovodi do ubrzanog trošenja.
Isto tako, valja izbjegavati tzv duboko pražnjenje – to je ono kada recimo ostavimo upaljena svjetla preko noći, što onda u potpunosti izvuče akumulator.
Potom, ako je riječ o klasičnom akumulatoru, trebali bi periodički provjeriti nivo u svim ćelijama i dopuniti destiliranom vodom po potrebi.
Također, bilo kakve nepravilnosti u električnom sustavu auta – neispravan alternator, loše žice, labave ili korodirane kleme – sve ovo utječe na punjenje akumulatora i skraćuje mu životni vijek.
Kako provjeriti akumulator
Ono što se dogodi kada akumulator dotraje jest da izgubi dio svog kapaciteta, tj više ne može pohraniti dovoljno struje. A ovo će se prije svega manifestirati kroz probleme s paljenjem motora – okrenemo ključ, a auto sporo vergla, ili se uopće ništa ne dogodi, eventualno se pogase sve lampice na tabli. Međutim, iako je akumulator vrlo izgledno uzrok, ne treba streljati sa njegovom zamjenom, jer tu može biti problem i u ispravnom alternatoru koji ne puni, lošem anlaseru i slično. Svi neki uobičajeni razlozi zašto zašto auto ne pali su obrađeni u ovom zasebnom članku, pa neću sada ići u detalje.
Što bih samo brzinski prošao je praktičan način kako možete provjeriti napon u akumulatoru ali i punjenje akumulatora. A sve što vam za to treba je ovakav obični multimetar. Budući da ćemo mjeriti napon, podešavamo uređaj na volte, stavimo sonde, jednu na plus klemu drugu na minus i očitamo vrijednost. Ako je akumulator dobar, dok je auto ugašen, ovo bi trebalo biti oko 12.5 volti. I dok smo već, tu, upalimo auto, i opet isto izmjerimo na akumulatoru – dok motor radi, trebali bi imati oko 14 volti – sve značajno više ili manje od toga znači da nešto ne valja sa alternatorom. Jasno, ako on ne stvara dovoljno struje, ni akumulator se neće biti u potpunosti napunjen.
Što je bitno kod kupovine akumulatora
Ako se pokaže da je akumulator slab i nema više kapaciteta, uglavnom jedino što preostaje jest kupiti novi. I ovdje je načelno najbolje uzeti isti model kao što je već u autu, odnosno ono što je bila tvornička ugradnja. Ali, što ako to nije opcija, ili ako postoje blago drugačije, ali znatno povoljnije varijante. E, u tom slučaju je bitno znati šta znače sve one oznake. Pa, ajmo redom
Položaj plus i minus kleme
Prvo, da bi novi akumulator uopće mogli ugraditi, bitno je da su mu kleme na pravim stranama, a to je ono što se u žargonu kaže desni ili lijevi plus. Jasno iz samog naziva, ovo označava poziciju plus kleme, ali ono što često zbunjuje jest odakle se gleda. Ispravno bi bilo kada su kleme okrenute prema nama, ako je plus s desne strane, onda je to desni plus, i obratno.
Kapacitet akumulatora
Dalje, ono što imamo je kapacitet akumulatora, koji označava ukupnu količinu struje koja se može pohraniti u njega. Načelno, ovdje uvijek treba nastojati uzeti ono što je propisano za auto – ako uzimate značajno više, samo bespotrebno bacate novac, a ako je značajno slabiji, onda postoji mogućnost da nema dovoljno struje, naročito po zimi. Naravno, ako uzmete 2-3 Ah manje, ništa neće biti, ali 10 Ah manje bi već moglo, a često i hoće biti problem.
Startna snaga akumulatora
I na koncu, imamo startnu struju, što označava koliko jaku struju akumulator može odjednom predati potrošačima, a pri tome se naravno misli na najveći od njih – anlaser. Ovo je broj koji je izražen u amperima, recimo 620A, i što je viši, anlaser će moći jače zaverglati. Startna struja je ponajviše bitna kod malo većih dizelskih motora, te neće naškoditi ako uzmete i nešto jače nego što je bilo prethodno ugrađeno.
Registracija akumulatora
Nakon odabira i kupovine, ostatak posla je jednostavan – popustimo i skinemo kleme na starom – prvo minus, pa onda plus, izvadimo stari akumulator, stavimo novi na njegovo mjesto, spojimo kleme – ovaj put prvo plus, pa onda minus, sve dobro stegnemo i to je to.
Međutim, kod novijih auta, ako je novi akumulator nije istog tipa ili kapaciteta kao stari, onda ga je potrebno registrirati. Ovime autu govorimo sve bitne karakteristike novog akumulatora kako bi on mogao prilagoditi način i tempo kojim će ga puniti, sve ne bi li se povećava trajnost. Sam postupak je jednostavan, ali, kao i manje-više sve drugo kod novijih auta, zahtjeva dijagnostiku, i to onu koja ima ovu mogućnost.