Jedna od glavnih komponenti rashladnog sustava svakog auta je ventilator hladnjaka, koji se pali kada temperatura motora postane visoka. A ako on iz bilo kojeg razloga ne radi, onda postoji ozbiljna opasnost od pregrijavanja i prokuhavanja, naročito kod spore vožnje, ili kada je iznimno vruće, kao što danas je. Budući da tako šta u svakom slučaju želimo izbjeći, idemo vidjeti koji su najčešći razlozi zašto se ventilator ne pali.
Električni ventilator hladnjaka motora
Večina auta ima tzv električni ventilator – dakle ovako neki propeler i elektromotor koji ga vrti. I, naravno, onda imamo neke žice koje dovode struju do njega ž, ali i nešto što će ga paliti i gasiti tj upravljati njegovim radom. I naravno, ako bilo šta u ovom nizu ne štima, ventilator se neće aktivirati kada bi treba. No, ajmo mi malo detaljnije sve to analizirati.
Motor ventilatora
Prvo, da počnemo od ovog motora – tu imamo neki rotor, stator i tako dalje – dakle, kao i svaki drugi elektromotor, koji može od starosti ili nekog kratkog spoja riknuti. Mislim da tu nema šta posebno za objašnjavati, valjda je svima jasno da u tom slučaju jedino što uglavnom može napraviti jest zamjeniti ili cijeli ventilator, ili elektromotor, ako se da nabaviti zasebno. Popravak pokvarenog motora bi eventualno imao smisla ako se radi o nekom egzotičnom autu za kojeg je teško nabaviti rezervne dijelove.
Modul ventilatora hladnjaka motora
Radom ventilatora u većini novijih auta upravlja kompjuter motora, koji stalno prati temperaturu rashladne tekućine i aktivira ventilator kada ona postane previsoka. Često to bude tako da kompjuter samo šalje signal modulu ventilatora, koji onda odrađuje ostatak posla – pali ventilator i upravlja njegovom brzinom.
Senzor temperature motora
Već smo spomenuli – senzor temperature motora – preko kojeg auto tj kompjuter motora prati da li je rashladna tekućina prevruća, što znači da treba aktivirati ventilator. Ovo je krajnje jednostavan dio, čiji se otpor mijenja ovisno o temperaturi, što onda rezultira odgovarajućim naponom. Senzor se može pokvariti – nije uopće toliko rijetko da se dogodi – i javljati da je motor stalno hladan ili vruć, mada je njegova temperatura normalna.
Termoprekidač
Kod starijih auta, umjesto senzora i kompjutera, imamo jednostavni termoprekidač negdje na cijevima rashladne tekućine – kada ona dođe na neku temperaturu, prekidač pusti struju i aktivira ventilator. Obično ovdje imamo 2 stupnja, prvi kada pređe iznad radne temperature, i drugi, puno jači, kada se ona bliži crvenom, pa je potrebno maksimalno hlađenje da se izbjegne prokuhavanje motora.
Relej
Zatim, valja još spomenuti i relej, što je jedna plastična kockica, najčešće negdje u kutiji s osiguračima. Releji su svojevrsni prekidači koji kontroliraju tok struje prema bilo kojem malo jačem potrošaču – što je ovdje konkretno elektromotor ventilatora. Što se kod releja dogodi jest da se zaglavi – jer ovo je svojevrstan elektro-mehanički sklop – i onda ne može prespojiti struju kada dobije signal od kompjutera. Slično kao recimo da se prekidač na zidu potrga, i neće da pali svjetlo koliko god ga stiskali.
Električne instalacije
Naravno, svi ovi navedeni dijelovi – elektromotori, releji, senzori i kompjuteri ili termoprekidači – su povezani međusobno žicama i konektorima. Ako je šta od ovoga puklo ili se potrgalo, onda – jasno samo po sebi – ventilator neće upaliti. Evo, upravo je to slučaj na ovdje – zica na modulu je strunila i pukla.
Osigurač
I za kraj, što svaka električna instalacija u autu ima je osigurač, koji će pregoriti ako dođe do kakvog kratkog spoja ili preopterećenja. Ako ćemo zapravo, kada god nešto od elektronike u autu ne radi, prvo što treba provjeriti su osigurači, pa onda od toga krenuti dalje.
Visko ventilator hladnjaka motora
Sve ovo što sam sada rekao vrijedi za električne ventilatore, što je uobičajeno rješenje. Ipak, mnogi malo stariji auti sa stražnjim pogonom i večina pickupa umjesto elektromotora koristi tzv visko. Ovo je svojevrsna hidraulička spojka, koja je s jedne strane spojena direktno na motor – i to na pumpu ili PK remen – a na drugu stranu je našarefljen ventilator. I onda dok motor radi, cijelo vrijeme vrti i visko, koji, kako se motor zagrijava, sve više spaja i prednosti tu vrtnju na ventilator.
Dakle, puno jednostavnije rješenje sa znatno manje dijelova, a samim time i mogućnosti kvara. Uglavnom što se može dogoditi jest da visko spojka procuri, tj da ulje koje se nalazi u njoj pobjegne van, pa onda više ne može vrtiti ventilator – jednostavno, nema prenosa rotacije tj momenta od motora prema ventilatoru. Također, ponekad se ova spojka aktivira na struju, kada motor dođe na određenu temperaturu, sa svim potencijalnim problemima koji tu idu – neispravan senzor, potrgane žice i konektori i tako dalje…
Kako provjeriti ventilator hladnjaka motora
Ono zašto ćemo uglavnom posumnjati u ispravnost akumulatora jest pregrijavanje ili visoka radna temperatura, a u tom slučaju je prvo što nas zanima jest da li se on uopće pali. Jedan način je da otvorimo haubu, upalimo auto i pustimo ga da dođe na radnu temperaturu, što je uglavnom kada kazaljka dođe negdje na pola. I onda pratimo da li će se ventilator aktivirati – vidjet ćemo a i čuti kada i ako se to dogodi. Ali pritom moramo cijelo vrijeme pratiti temperaturu motora, da nam se ne dogodi da zakuha – dakle, ne puštamo da kazaljka pređe recimo ¾.
Druga opcija, ako imate na raspolaganju neku malo bolju dijagnostiku, s njom možete ručno uključiti ventilator. Jednostavno, spojite je na auto, kroz menije odete u motor, nađete nešto što se zove radiator fan actuation test ili nekako tako, kažete autu da aktivira ventilator i onda pogledate da li se on vrti. Dakle, slično kao i ona prva metoda, samo što ne moramo čekati da se auto zagrije na dovoljnu temperaturu. Također, kada spominjem dijagnostiku, da napomenem kako će problemi sa ventilatorom često i aktivirati neku grešku, što onda nam uvelike pomaže u daljnjoj dijagnozi.
Ventilator radi ali motor se pregrijava
E sad, što ako ventilator radi, uredno se pali kada treba, ali motor se i dalje pregrijava – recimo, kada se vozimo dugo uzbrdo ili po autoputu. Pa, od mogućih uzroka bi svakako spomenuo hladnjak motora, tj kiler, koji može biti djelomično zaštopan, pa je onda ne hladi dovoljno. Slično tome je i sa pumpom vode, čije se peraje mogu pohabati u tolikoj mjeri da više ne stvaraju dovoljnu cirkulaciju, što onda znači da se ni motor ne može adekvatno rashladiti.
Također, imamo i termostat koji regulira protok rashladne tekućine – a kojeg neće biti ako se zaglavi u zatvorenom položaju. U ovom slučaju će se auto pregrijati svaki puta kada dođe do radne temperature, neovisno da li stoji ili se vozi. Ali će, unatoč tome, crijeva rashladne tekućine između motora i hladnjaka biti hladna.
I kada već spominjemo rashladnu tekućinu – ako je nema dovoljno, neće ni moći rashladiti motor. Ovo je, naravno, jednostavno za provjeriti – dignemo haubu, nađemo ekspanzionu posudu i pogledamo nivo u njoj. Ako je prenizak, ispod MIN oznake, dospemo odgovarajućeg antifriza – crveni, plavi, žuti, koji je već u autu. Ali ako u nekom skorom vremenu – kroz koji tjedan ili mjesec – opet fali rashladne tekućine, onda možemo ustanoviti gdje onda nestaje. Što je tema koja je obrađena u drugom videu, čiji je link dolje u opisu.