Svi mi ponekad radimo greške sa svojim autom, bilo kako ga vozimo ili održavamo – nekad svjesno, a puno češće nesvjesno, iz neznanja. A kao i sve duge greške u životu, ovo je nešto što prije ili kasnije dođe na naplatu i opali nas po džepu. Pa kako bi to izbjegli, idemo vidjeti kojih je to 10 najgorih grešaka koje vozači rade i do kakvih kvarova one mogu dovesti.
Sadržaj
10 najgorih grešaka koje vozači rade
Ignoriranje check engine lampice
Prvo što bih ovdje spomenuo je ignoriranje check engine lampice na instrument tabli, naročito ako auto dobro radi i ide unatoč tome što ona gori. Činjenica je da su današnji auti poprilično kompleksni, pa se onda ovo upozorenje zna nekada paliti zbog nekakvih banalnosti koje nemaju nikakav utjecaj na rad motora. Ali isto tako može biti, da tako kažem, početna faza nekog ozbiljnijeg kvara – recimo neko crijevo je napuklo, pomalo vuče falš zrak, i ono se s vremenom skroz raspadne, i onda motor počne skroz loše raditi, trokirati i slično.
Zato, kada se upali check engine lampica, spojite auto na dijagnostiku, vidite šta je i – ako je ikako moguće – popravite što god da ju je aktiviralo. Čak i ako je nešto naizgled beznačajno, ako vam gori lampica, nećete znati ako se pojavi kakva nova greška, nevezana uz ovu prvu, koja može biti uzrokovana nekim ozbiljnijim problemom. A i nekako je ljepše i urednije kada ništa ne gori na tabli.
Prerijetko kontroliranje ulja i tekućina
Zatim, nivo rashladne tekućine odnosno antifriza – ovo bi trebalo ponekad, recimo jednom mjesečno prekontrolirati. Znam, većina noviji auta ima senzor za ovo, ali uvijek postoji mogućnost da on ne mjeri točno, pa nije loše s vremena na vrijeme i fizički zaviriti pod haubu, za svaki slučaj. Jer, što se može dogoditi je da antifriz negdje curi – ne toliko da ostaju lokve ispod auta – već pomalo, kap po kap. I onda nakon par mjeseci fali recimo litra, što možda u gradskoj vožnji neće imati neki poseban utjecaj.
Ali prvi put kada malo jače opteretite auto – neka duža uzbrdica, autocesta i slično – on bi se začas mogao pregrijati, i ako još vi ne pratite kazaljku temperature, eto potencijalnih problema u vidu puknute brtve glave i slično. A čak i ako ne bude nešto tako dramatično, ono gdje je curilo pomalo bi moglo pod opterećenjem skroz propustiti, pa sad morate usred neke nedođije tražiti tko će vam to popraviti, što će naravno skupo koštati.
Otprilike isto je i sa motornim uljem – prekontrolirajte ga barem jednom mjesečno, najbolje ako auto ima štangicu za nivo, a ako ne, onda preko board kompjutera, jer u toj situaciji jedino što možete je vjerovati autu i njegovom senzoru. Jedino što ovdje ne bi bilo loše kod malog servisa staro ulje ispustiti u neku posudu i onda izmjeriti koliko točno ima, čisto da provjerite da li senzor dobro mjeri.
Zanemarivanje redovnog održavanja
Kad spominjem mali servis i općenito neko redovno održavanje – ovo je nešto gdje nema prostora za šparanje, preskakanje ili razvlačenje. Ulje, filteri, svjećice i slično – to se sve mora mijenjati najkasnije na onoj kilometraži koju je proizvođač propisao za taj auto. I pri tome treba uzimati kvalitetno – znam, skuplje je, ali dugoročno se isplati.
Ako sipate neki šrot od ulja, podmazivanje će biti slabije, a recimo sa nekim jeftinim svjećicama izgaranje neće biti optimalno, pa ne samo da će auto više trošiti, nego će i nesagoreno gorivo eventualno poštopati katalizator. Jednu stvar što bih još spomenuo – servisni intervali od 30 i više tisuća kilometara – ovo je uglavnom predugačko. Možda bi moglo proći ako stalno šajbate po autocesti, ali ako ste većinom po gradu, nema šanse. U tom slučaju, prepoloviti i ulje mijenjati na 15ak tisuća. Uostalom, obično proizvođač i kaže – XY kilometara ili jednom godišnje, što dođe prvo.
Ignoriranje čudnih zvukova
Sljedeće na redu bi bilo ignoriranje nekakvih čudne zvukove – lupkanja, škripanja ili cviljenja –smatrajući da to nije ništa ozbiljno. Ovo može biti nešto u motoru, ili se javljati kod prelazaka preko rupa, sugerirajući da je problem vezan uz ovjes. Možda ovome nećete pridavati previše pažnje, naročito ako nema nikakvih drugih vidljivih problema, a još uz to ste trenutno u knap s parama.
Međutim, to što lupa – što god bilo i koliko god se beznačajno činilo – može s vremenom dovesti do dodatnih kvarova i troškova. Primjerice – loši seleni ili kugle – krene kao neka buka tokom vožnje, ali ako ih ignorirate, ubrzo će se i gume neravnomjerno potrošiti kao rezultat raštelanog ovjesa tj geometrije trapa. Ili, motor nakratko zaronda kada ga ujutro upalite – ovo može biti lanac koji je na izdisaju, i ako to ne riješite, on preskoči, motor se polupa i sjedi i plači. Činjenica je da svašta u autu može lupati i klepetati, a ovaj video bi vam mogao pomoći u traženju kvara👇
Prelazak preko rupa prevelikom brzinom
E sad, par stvari vezanih uz vožnju, prije svega prelazak preko rupa i ležećih policajaca prevelikom brzinom. Ovo je možda najizraženije kod mekših, udobnijih auta, gdje se ti udarci baš i ne prenose previše na kabinu, pa ih ni ne osjetite. Ali ih zato ovjes – amortizeri, spone, kugle – itekako osjete, što ubrzava njihovo trošenje i rezultira češćim kvarovima – onim lupanjima što sam maloprije spomenuo. Također, trpe i gume, na kojima možete nabiti bruh, ali isto tako se može i felga saviti ako projurite velikom brzinom kroz kakvu ozbiljniju rupčagu na cesti. Stoga, obratite pozornost na cestu ispred sebe, ako vidite rupe, šahtove i slično, ili ih obiđite, ili ako to nije moguće, onda usporite.
Neispravno korištenje kvačila
Sljedeće što bih naveo je bespotrebno jašenje po kvačilu – recimo, čekate na semaforu pola minute minutu. Ako je auto u brzini i držite kvačilo, to opterećuje korpu i druk-lager te im potencijalno skraćuje životni vijek.
Umjesto toga, ako će te negdje stajati duže od par sekundi, izbacite iz brzine i pustite kvačilo – nema potrebe smarati ni auti ni sebe. Također, prilikom kretanja – ako nabijete previše okretaja – recimo preko 3000 – i onda još i sporo popuštate kvačilo, to spaljuje i ubrzano troši lamelu. Što ovdje trebate je kretati s najmanjim brojem okretaja koji je autu potreban da se ne ugasi, a više o tome možete vidjeti u ovom tu videu koji se bavi baš tom temom👇
I da, u vožnji nemojte odmarati lijevu nogu na papučici kvačila – ovako je možete nesvjesno pomalo stiskati, što onda može dovesti do toga da kvačilo kliže pod opterećenjem. U vožnji, kada ste prešaltali, lijevoj nozi je mjesto sa strane, kraj papučice.
Učestale vožnje na kratke relacije
Što bih svakako dodao kao svojevrsnu štetnu naviku su učestale vožnje na kratke relacije, naročito u gradskoj vožnji. U tim uvjetima motor uglavnom ne dođe na radnu temperaturu, niti ima priliku da spali svu neku čađu koja se nakuplja u njemu kao rezultat rada s bogatom smjesom u prvim minutama nakon hladnog starta – ovo je problem koji je možda najizraženiji kod dizelaša sa DPFom, gdje još ako ne znate kada radi regeneraciju i gasite ga stalno usred ovog postupka, onda je sasvim moguće da će se on poštopati. Sad, da ne ulazim dalje u ovu tematiku, sve o DPFu i regeneraciji imate u ovom ovdje videu👇
Pogrešan tlak u gumama
Onda imamo jednu stvar koja spada u nekakve osnove, ali je svejedno mnogi zanemaruju – tlak u gumama. One moraju biti ispravno napumpane, a koliko je to uvijek možete vidjeti na ovako nekoj naljepnici na štoku vrata ili poklopcu rezervoara, ovisno o autu. Međutim, ako je recimo ventil je loš, ili ste recimo pokupili ekser – onda će guma postepeno ispuštati i gubiti tlak, što onda uzrokuje njeno neravnomjerno trošenje ali i diže potrošnju goriva, jer imamo veći otpor kotrljanja.
Uz to, auto sa nedovoljno napumpanim gumama je nestabilan pri naglim manevrima – pogotovo nekim oštrim skretanjima – što, jasno, može biti opasno u nekim situacijama kada izbjegavamo nešto na cesti. Istina, većina novijih auta ima sustav nadzora tlaka u gumama, ali, opet, ovo nije nešto čemu treba slijepo vjerovati – naročito kod onih indirektnih sustava koji računaju tlak preko ABS senzora i brzine vrtnje kotača – ovdje tlak mora poprilično pasti da TPMS to skonta.
Preporuka – periodički na benzinskoj provjerite tlak u gumama i po potrebi ih dopumpajte. Također, ako neka od njih stalno ispušta, odite do vulkanizera da provjeri u čemu je problem.
Vožnja na rezervi
Ovdje svakako moram spomenuti i vožnju na rezervi – kod nekoga je to iz sile, jer je recimo visok datum i čeka se plača, a kod mnogih je iz lijenosti – mrsko mi sad stati na benzinsku, sutra ću, i onda tako par dana. A ova navika je poprilično štetna za pumpu goriva, koja se nalazi u rezervoaru – naime, ona je napravljena tako da ju gorivo hladi, i ako je auto na rezervi, onda se onda pregrijava, što može dovesti do njenog kvara.
Kod novijih dizelaša sa common-rail ubrizgavanjem, situacija je još i gora, jer ovdje može stradati visokotlačna rail pumpa, koja onda baca špenu i poštopa dizne, što u konačnici rezultira popravcima od 1000 i više eura. Zbog toga je preporuka da uvijek imate barem četvrtinu rezervoara.
Prerijetko pranje auta
I za kraj – jedna stara narodna – čistoća je pola zdravlja, što se u ovom konkretnom slučaju može primijeniti na limariju i prerijetko pranje auta zimi. Naime, kada je vani mrljavo, stalno pada kiša i snijeg, mnogi jednostavno nemaju volje detaljno oprati auto, ili uopće, jer, koja je poanta, svakako će se odmah opet zaprljati.
Međutim, sva ta prljavština, blato i – još gore – sol – kada dugo vremena stoji na karoseriji, naročito na rubnjacima, pragovima, i ostalim dijelovima koji su izloženi oštećenjima i gdje se zadržava vlaga i prljavština – ovo itekako pogoduje stvaranju hrđe. A to jednom kada krene, jako je teško zaustaviti. Upravo zato i zimi auto treba detaljno oprati barem jednom tjedno, što ne bi trebao biti problem jer sad svagdje imaju samposlužne praonice, gdje ovo riješite za par minuta.