Da li u ekspanzionoj posudi u vašem autu svako malo fali antifriza te ga morate nasuti? Ili vam se iz istog razloga pali upozorenje za nivo rashladne tekućine? Pa čak i ako nema nikakvih drugih problema – tipa pregrijavanje motora – to što auto gubi antifriz nikako ne bi trebali ignorirati.
Gdje auto gubi antifriz?
Rashladni sustav u autu je zatvoreni sistem, u kojeg ništa ne ulazi niti iz njega šta izlazi. Barem, naravno, dok je sve kako bi trebalo biti. No ako mi s vremena na vrijeme moramo sipati antifriz, onda bez imalo sumnje nešto ne valja. Sada, načelno, sve moguće uzroke ovdje bi mogli podijeliti u dvije kategorije – da rashladna tekućina curi van ili da je motor troši odnosno spaljuje. A mi ćemo početi sa curenjima, budući da su ona generalno lakša za naći i jeftinija za popraviti ako auto gubi antifriz.
Gumena crijeva
Prvo što imamo na tapeti su gumena crijeva koja spajaju razne dijelove rashladnog sustava, te šelne kojima su ona učvršćena.
Ono što se ovdje često događa je da šelne – ako su one koje se šarafaju – ne budu dovoljno stegnute, pa onda antifriz pomalo curi. Ovo često bude najizraženije nakon što ugasimo auto, dok se sve postepeno hladi, prilikom čega se različiti materijali – metal, plastika, guma – skupljaju različitim tempom. Isto tako, gumena crijeva mogu od starosti i izloženosti visokim temperaturama postati tvrda te ispucati, što onda opet dovodi do toga da auto gubi antifriz.
Pumpa vode
Dalje, pumpa vode – ona je je kod većine auta montira na blok motora, što onda znači da postoji i neka brtva, koja naravno može procuriti. Ako je pogon pumpe preko zupčastog remena, onda se i on uglavnom mijenja zajedno sa pumpom, što poprilično poskupljuje popravak.
Termostat
Slično pumpi vode, imamo termostat, koji ima kućište na koje se onda spaja rashladno crijevo. I onda ovdje imamo brtvu, koja kao i svaka druga, može procurit. Također, za razliku od ovoga koje je aluminijsko, nerijetko su ova kućišta napravljena od plastike, koja s vremenom postane jako krhka i lako se polomi pod bilo kakvim opterećenjem.
Hladnjak motora
Zatim, par stvari koje nisu direktno na motor, ali su i dalje dijelovi rashladnog sustava, među kojima je glavni za spomenuti hladnjak motora odnosno kiler. Šta se ovdje može dogoditi jest da njegovo metalno saće procuri – zbog recimo oštećenja ako primjerice pogodi kamen, ili prohrđa. Ili, što je vjerojatno izglednije, je da se pojave neke pukotine na bočnim stranicama, koje su uglavnom napravljene od plastike. Opet – godine plus visoke temperature – jednako lako lomljivo.
Grijač kabine
Dok smo na temi kilera, valja spomenuti i onaj mali od grijanja, koji se nalazi u kabini. Osim se znaju poštopati, pa onda auto slabo grije, ovi hladnjaci nerijetko puknu, što onda rezultira curenjem antifriza u kabinu. U ovim situacijma ćemo uglavnom primijetiti karakteristični slatkasti miris antifriza, naročito kada radi grijanje, šajba će se magliti iznutra, te, ako curi malo više, onda će i tepisi biti mokri. Taj mali hladnjak nije toliko skup, ali je zamjena popriličan zahvat, jer uglavnom treba skidati cijelu instrument tablu.
Hladnjak ulja
Uz to, da ne izostavimo ovdje hladnjak ulja, na kojem može doći do curenja antifriza, naročito ako su integrirani u blok motora, pa imamo brtve i dihtunge koji mogu procuriti. No ovdje se puno češće dogodi da hladnjak pukne i da onda nabija ulje u antifriz. Međutim, ovdje ćemo imati zamućenu rashladnu tekućinu i pregrijavanje, ali je neće gubiti.
Ekspanziona posuda
Što bi još svakako trebalo spomenuti je ekspanziona posuda i čep na njoj, koji mora držati tlak, jer rashladni sustav je napravljen da radi pod tlakom, što onda podiže vrelište. Ovdje je uglavnom riječ o maloj opruzi u njemu koja omogućava da se otvori kada tlak pređe 1 bar. Ali ako ovo ne drži, onda kada se auto zagrije i kada je pod opterećenjem – recimo vozimo se uzbrdo – antifriz jednostavno prekipiti kroz čep. Slično tome, sama ekspanziona posuda može imati pukotine, pa da onda auto gubi antifriz.
Dakle, to bi bile sva neka uobičajena mjesta gdje antifriz u našem autu može curiti van. A sada da mi pređemo na onu goru i skuplju varijantu – da ga motor troši.
Hladnjak EGRa
Opet, počet ćemo sa onim najmanje dramatičnim, ali prilično učestalim – hladnjak EGRa. Naime, ovo je nešto što većina novijih dizelaša ima, a svrha mu je rashladiti ispušne plinove prije nego što se vrate u usis. Hladnjak EGRa koristi rashladnu tekućinu koja će, ako dođe do kakvih pukotina, curiti direktno u te ispušne plinove i zajedno s njima dospjeti u motor.
Brtva glave
Potom, imamo brtvu glave, koja se nalazi između glave i bloka motora, te ima sve ove rupe kroz koje prolazi ulje i rashladna tekućina. I ako iz bilo kojeg razloga – a ovo je najčešće ako nam se auto pregrije – onda ovdje mogu nastati pukotine, što će, ovisno o tome gdje je puklo, imati različite posljedice.
Ako pukne ovdje, između kanala rashladne tekućine i cilindra, onda će motor spaljivati antifriz, ali i nabijati kompresiju u ekspanzionu posudu, te će se auto pregrijavati. Ali ako pukotina spoji kanale za rashladnu tekućinu i ulje, onda će se to dvoje pomiješati, pa ćemo imati emulziju koja se često naziva majoneza i u karteru i ekspanzionoj posudi. I, ne toliko često, ali moguće – da brtva glave pukne prema van, pa se onda antifriz curi izvana po bloku.
Glava motora
Slično tome je i glava motora, koja je isto premrežena kanalima za rashladnu tekućinu i ulje. Opet, mogu nastati pukotine ovdje, pa spaljuje antifriz i nabija kompresiju, ili negdje unutra, pa miješa ulje i vodu.
Blok motora
I još imamo blok motora, gdje na samom cilindru mogu nastati pukotine. A sa njegove vanjske strane kola rashladna tekućina, pa onda opet imamo ono spaljivanje unutar cilindra i nabijanje kompresije u rashladni sustav.
Kako ustanoviti zašto auto gubi antifriz
OK, to bi bili neka, ne kažem svi moguća, ali najčešća mjesta i situacije gdje auto gubi antifriz. A ono što nas sljedeće vjerojatno zanima jest kako da ustanovimo šta od ovoga je naš problem.
Ako curi negdje, onda ćemo uglavnom imati lokvicu antifriza ispod auta kada stoji parkiran. I onda samo pratimo odakle je to nakapalo dok ne nađemo gdje curi. Istina, ovo nekada nije jednostavno, ako se antifriz pojavljuje negdje gdje ne možemo vidjeti od raznoraznih dijelova koji su nagurani u motorni prostor.
Ali, s druge strane, možemo imati situaciju da ne curi puno ili samo ponekad, dok se motor hladi ili prije nego što dođe na radnu temperaturu. Pa se onda to malo antifriza što pobjegne osuši i ispari prije nego što mi to uopće vidimo. Ono što nam tu može pomoći je karakteristični blijedo-zelenkasti trag, koji ostaje iza osušenog antifriza. Isto tako, najbolje je sve pregledati dok je motor još vruć i pod tlakom, jer će se tada prije primjetiti ako negdje nešto curi.
Čep na ekspanzionoj posudi ako je pokidan, onda će često zveckati, jer ona opruga i mehanizam u njemu slobodno klaparaju. Isto tako, kada je auto na radnoj temperaturi, možemo probati crijeva – ako su skroz mekana, onda rashladni sistem nije pod tlakom.
Što se tiče samog motora – bilo da je brtva glave ili glava – ako je ovdje šta puklo, onda će antifriz ulaziti u cilindre, što onda uglavnom znači i da nabija kompresiju u rashladni sistem. Ovo se može ustanoviti CO testerom, koji se zašarafi umjesto čepa na ekspanzionu posudu, te će promijeniti boju u slučaju da unutra ima izgorenih plinova. Druga mogućnost ovdje je da miješa ulje i vodu, što ćemo vidjeti u karteru i u ekspanzionoj posudi.