Dolaskom ovih toplih proljetnih – moglo bi se praktički reći ljetnih dana – možda ste primjetili da vam auto radi na nešto višoj temperaturi nego inače i da se ventilator od kilera svako malo pali. Ili, još gore, događa se da kazaljka temperature ode u crveno, što jasno znači da prijeti pregrijavanje motora, što naravno može dovesti do skupih kvarova. Jasno, kako je ovo situacija koju zasigurno hoćemo izbjeći, idemo mi vidjeti što može dovesti do povišene radne temperature i pregrijavanja motora.
Pregrijavanje motora – najčešći uzroci
Nivo Rashladne Tekućine
Prva stvar, koja je ujedno i najjednostavnija za provjeriti, jest nivo rashladne tekućine. Ako je nema dovoljno, jednostavno neće biti u stanju da rashladi motor, naročito pod većim opterečenjima. A prekontrolirati ju je banalno jednostavno – u motornom prostoru pronađemo ekspanzionu posudu koja uvijek ima čep za ovakvim nekakvih simbolom, te ako je prozirna, ona će imati oznake MIN i MAX na sebi – a očigledno mi hoćemo da je nivo između tih oznaka.
Ili, ako je crna, onda moramo odvrnuti čep i onda izađe plovak. E sad, kad smo već kod čepa, nemojte ga odvrtati dok je motor vruć, jer je rashladni sustav pod tlakom, pa bi vas moglo pošpricati i opeći.
Ako fali rashladne tekućine, valja je dosuti, što nas dovodi do još jedne bitne stavke – koje je boje antifriz. Obično imamo ili plavi, ili crveni ili onaj žućkasto-zeleni – i onaj koji je u autu, takav bi trebali i dosuti. U trgovini ili na pumpi će vam možda reći da se crveni miješa sa svime, ali nemojte, tražite baš onaj koji vam treba.
Također, ako uzmete koncentrat, onda ga treba razrijediti, za što koristite isključivo destiliranu vodu, nikad onu iz slavine, jer je ona puna kamenca, što onda stvara naslage u kileru, što onda smanjuje njegovu efikasnost a može ga i poštopati. I da, onda još ostaje pitanje – gdje je nestala rashladna tekućina – očigleno ili curi negdje ili ga motor troši.
Hladnjak motora
Dakle, iduće što imamo je onaj maloprije spomenuti kiler, odnosno hladnjak motora. Rashladna tekućina koja dolazi iz motora i vruća je prolazi kroz hladnjak i hladi se i onda ide opet prema motoru i tako u krug. Međutim ako je hladnjak poštopan – bilo iznutra sa kamencom ili izvana sa prašinom i blatom – onda će cirkulacija rashladne tekućini odnosno zraka kroz njega biti slabija. A to onda opet uzrokuje pregrijavanje motora.
Vanjske naslage prljavštine se mogu lako oprati miniwashom, ali da bi se to odradilo kvalitetno, treba izvaditi hladnjak. Iznutra, ako imamo kamenac – mada ga je moguće očistiti recimo kiselinom ili nekim specijaliziranim sredstvima, ovo ne daje uvijek željene rezultate i uglavnom ne možemo znati koliko je cijeli postupak bio uspješan. Stoga, po meni je u takvim slučajevima – da bi bili sigurni – puno bolje zamijeniti hladnjak.
Ventilator
Potom, odmah od hladnjaka je ventilator, koji se pali kada nema dovoljne cirkulacije zraka – recimo kada se vozimo sporo ili stojimo u koloni. U većini slučajeva imamo električni ventilator, sa elektromotorom kojeg pali ili kompjuter motora ili, kod nešto starijih auta, termoprekidač negdje na crijevima rashaldnog sustava koji pušta struju na određenoj temperaturi.
Druga varijanta, koja je bila uobičajena na starijim autima sa stražnjim pogonom, jest visoko, preko kojeg je ventilator fizički spojen na sam motor. Ovo je poput recimo neke spojke – dok je temperatura unutar nekih granica, ona ne vrti ventilator, a ako poraste, onda spoji, i ventilator se pokrene. S time da moram napomenuti da se zbog inercije u samom visko ventilator uvijek bar malo vrti, što onda malo otežava provjeru.
Pumpa Rashladne Tekućine
Zatim, dok smo na temi cirkulacije, moram spomenuti i pumpu rashladne tekućine, koja ju tjera od motora prema kileru i nazad. Načelno, pumpe nisu toliko sklone kvarovima, ali može se dogoditi da recimo jedna od ovih peraja otpadne ili da pohaba, pa onda ima slabiji protok, što uzrokuje pregrijavanje motora. Uz to, neki auti imaju električnu pumpu vode, sa elektromotorom, koji naravno može prestati raditi.
Kazaljka temperature
Jedna kratka digresija – sama kazaljka temperature motora – može biti da ne pokazuje točne vrijednosti, odnosno da ode u crveno mada je u biti stvarna temperatura normalna. Čisto da imate na umu da je i ovo jedna od mogučnosti.
Termostat
Dalje, da se vratimo pod haubu, gdje još imamo termostat, koji regulira protok rashladne tekućine prema hladnjaku, a sve kako bi se postiglo brže zagrijavanje motora. Ovdje što se najčešće dogodi jest da se termostat zaglavi u skroz otvorenom položaju, što onda dovodi do toga da se motor previše hladi i dugo mu treba da dođe na radnu temperaturu. Ali, isto tako se može zaglaviti u zatvorenom položaju, a onda se motor pregrije unutar nekoliko minuta. Ove obične, klasične termostate uvijek možete isprobati tako da ih ubacite u vrelu vodu i vidite da li se otvara u tom trenutku.
Čep ekspanzione posude
Onda, jedna stvar koja se često zaboravi u cijeloj priči – čep na ekspanzionoj posudi. Naime, on je napravljen tako da drži pritisak do cirka 1 bara, ali ako više od toga, onda se otvori kao svojevrsni odušak da zaštiti ostale dijelove rashladnog sustavu – crijeva, kiler, što god – od pucanja. Međutim, ako mehanizam koji ovo sve omogućava – a to je u biti opruga – se raspadne, onda čep neće držati pritisak, što onda uzrokuje pregrijavanje motora.
Hladnjak ulja
Ono što bih svakako još spomenuo je hladnjak ulja, koji koristi antifriz da bi motorno ulje držao na određenoj temperaturi – s jedne strane da se brže zagrije kada se auto tek upali, a s druge da spriječi njegovo pregrijavanje tokom vožnje. Međutim, problem nastane kada taj hladnjak, tj njegovo saće napukne, pa onda ulje, koje je pod većim tlakom, ulazi u rashladni sustav gdje se miješa sa antifrizom i napravi bijelu, svijetlo smeđu emulziju koja se često naziva majoneza.
A ta kalamuza ne može rashladiti motor jednako efikasno kao sam antifriz, što onda uzroukje pregrijavanje motora. Nažalost, nerijetko se dogodi da se ovo krivo dijagnosticira kao puknuta brtva glave, što onda dovodi do bespotrebnih troškova i popravaka koji ne riješe problem.